Vani je to traženo zanimanje i sestre od nas odlaze. Teško je reći o kolikom se broju njih radi, ali on nije zanemariv. Ulaskom u Europsku uniju bojim se da će se dogoditi još značajniji odljev sestara. Zbog manjka sestara u našem zdravstvenom sustavu, sestre su umorne, a o malim primanjima da i ne govorimo, kaže Ana Ljubas, predsjednica Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara
Dok nezaposlenost u Hrvatskoj i dalje raste, sve je veći broj onih koji očekuju ulazak u EU isključivo kako bi im traženje posla u inozemstvu bilo lakše. Za neke profesije, ako je suditi po opsežnoj analizi najtraženijih svjetskih zanimanja, ovih dana objavljenoj na BBC-u, nema »zime« izvan granica Lijepe naše. BBC-eva analiza, mahom temeljena na podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) sa sjedištem u Parizu, koja doduše obrađuje informacije iz tek 34 zemalja svijeta, »izbacila« je dvadeset već godinama najtraženijih profesija, pa su, što nije iznenađujuće, na samom vrhu ljestvice medicinske sestre.
Specijalizirani stručnjaci
U SAD-u kronični nedostatak medicinskih sestara bilježe u Floridi i Kaliforniji gdje prosječna godišnja plaća za ovu profesiju doseže 69.000 dolara, dok u Velikoj Britaniji medicinske sestre osobito traže za područje neonatalne medicine, te kirurgije. Ova profesija tražena je još u Slovačkoj, Sloveniji, Švicarskoj, Danskoj, Mađarskoj, Irskoj, Švedskoj, Finskoj, Kanadi, Singapuru, Hong Kongu, Australiji i Novom Zelandu.
Sagorijevanje na poslu
Vrlo tražena zanimanja su i stručnjaci informatičkih tehnologija i programeri svih vrsta. Na listi najtraženijih nalaze se i farmaceuti i računovođe, radiolozi, a zanimljivo je da su u svim skandinavskim zemljama, kao i u Kanadi i na Novom Zelandu, traženi psiholozi i zubari. Među najtraženije profesije spadaju i psihoterapeuti, posebice oni s kliničkim iskustvom, čija godišnja plaća u Australiji može dosegnuti i 80 tisuća dolara. U nešto manjem broju zemalja traženi su i audiolozi, primjerice u Finskoj, Irskoj i Australiji, dok bi kuhari trebali dobro proći u Belgiji, Kanadi, Norveškoj, Velikoj Britaniji i Novom Zelandu.
No paradoksalno, većina ovih profesija koja je u inozemstvu na cijeni, u Hrvatskoj je ili potplaćena ili još gore, mnogi stručnjaci te vrste ne mogu pronaći posao. Takva diskrepancija najvidljivija je na primjeru medicinskih sestara, kojih kako procjenjuje Ana Ljubas, predsjednica Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara i glavna sestra Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb, na Zavodu za zapošljavanje trenutno ima oko 2000.
Nadnica za strah
Strojarski inženjeri, drugo najtraženije zanimanje na spomenutom popisu, u Hrvatskoj nemaju problema s nalaženjem posla, ali njihove su plaće daleko manje od onog što im se nudi u inozemstvu. Jedan od primjera je specifična specijalizacija unutar ove profesije – stručnjaci za nerazorna ispitivanja u industriji koji su osobito traženi u nekim zemljama Bliskog i Dalekog Istoka, a pojedine tvrtke se obraćaju i stručnjacima na hrvatskim fakultetima da im preporuče zaposlenike. Cijena njihovog rada u inozemstvu varira od 25 pa sve do 40 eura na sat ako se radi o rizičnijim ispitivanjima, neusporedivo više no što ti isti stručnjaci dobiju u Hrvatskoj.
Radi se o tzv. nerazornim ispitivanjima rendgenom, radiografijom, ultrazvukom i nekim drugim metodama raznih strukturnih elemenata na mostovima, hidrocentralama, brodovima, platformama, na naftovodima, plinskim postrojenjima, raznoraznim spremnicima kemikalija, nafte i naftnih prerađevina. Znanje je to koje se uvelike traži uglavnom u zemljama koje su bogate naftom, poput Libije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije. Većina stručnjaka će pri tome, u pravilu izbjeći zemlje poput Irana ili Iraka, ali nadnica za strah nije ni u ovoj profesiji izuzetak – što je politički nesigurnije područje, cijena usluge je veća. Inženjer Miroslav Omelić s Katedre za nerazorna ispitivanja Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu potvrđuje nam da hrvatske stručnjake ovog profila potražuju i domaće i strane tvrtke koje izvode poslove po inozemstvu, kako na Bliskom i Dalekom Istoku, tako i u Europi.
– Mi smo još uvijek jeftinija radna snaga u odnosu primjerice na Britance, pa čak sad već i Poljake, iako su naši stručnjaci s područja strojarstva i brodogradnje visoko cijenjeni u svijetu po svom znanju. Mnogi mladi inženjeri strojarstva krenu trbuhom za kruhom u inozemstvo. Iako i u Hrvatskoj vrlo brzo dobiju posao, u većini slučajeva mogu se ovdje nadati tipičnoj hrvatskoj pripravničkoj plaći, dok im se vani nudi puno više, pojašnjava Omelić.
