Izvjestitelj Europskog parlamenta o burnoj raspravi oko hrvatskog ugovora

Libor Rouček: Mi ne pritišćemo, ali ne bi bilo dobro da Slovenci budu zadnji

Irena Frlan Gašparović

Pozivamo sve zemlje da ratificiraju ugovor. Želimo da Hrvatska postane članicom EU 1. srpnja. Ne bi bilo dobro ni za Hrvatsku, ni za Sloveniju, niti za europsku politiku proširenja da Slovenija bude zadnja



ZAGREB  Ovotjedna sjednica Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta, na kojoj se raspravljalo o Hrvatskoj, nije bila nimalo dosadna – u raspravi je bilo šarolikih stavova, a ‘pale’ su i teške, nediplomatske riječi na račun slovenske politike prema Hrvatskoj.


To je slovenskog eurozastupnika Jelka Kacina, koji je žustro raspravljao sa svojim kolegama, nagnalo da nakon sjednice pošalje i priopćenje u kojem poručuje da, kad je u pitanju ratifikacija hrvatskog ugovora o pristupanju Europskoj uniji u Sloveniji, nikakav pritisak na njegovu zemlju neće pomoći. Dapače, ustvrdio je Kacin, pritisak u ovom trenutku ne samo da ne koristi, nego je štetan.


  Diplomatske izjave


Izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku Libor Rouček, autor nacrta rezolucije o Hrvatskoj o kojem je odbor i raspravljao, ističe, međutim, da se ono što se događalo na sjednici, kao i »njegova« rezolucija ne može tumačiti kao pritisak. 




   »Ne vidim tu sjednicu kao pritisak na Sloveniju. Mi ne želimo pritiskati. Želimo samo da Hrvatska postane članicom Europske unije 1. srpnja. Uostalom, u nacrtu rezolucije pozivamo sve zemlje članice koje to još nisu učinile da ratificiraju hrvatski ugovor«, pojasnio je Rouček netom nakon sjednice Odbora, na upit našeg lista treba li istupe europarlamentaraca shvatiti kao svojevrstan pritisak na Ljubljanu. Izjave ovog češkog socijaldemokrata bile su vrlo oprezne i diplomatske, nije se pritom želio upuštati u spekulacije tipa ‘što ako Slovenija ne ratificira hrvatski ugovor’ ili ‘što ako slovenska vlada padne’, spomenuvši u više navrata »naše slovenske prijatelje«. Tako je i na naše pitanje je li iznenađen upornošću, pa čak i tvrdoglavošću slovenske politike na temi Ljubljanske banke i ratifikacije hrvatskog ugovora, Rouček podsjetio da Slovenija nije jedina koja još nije potvrdila taj dokument. 


   »Dosad je 21 zemlja članica ratificirala ugovor, ali neke zemlje nisu, uključujući Nizozemsku i Njemačku, pa ne možemo za njih reći da su tvrdoglave. No, nadam se da Slovenija ipak neće biti zadnja. To ne bi bilo dobro ni za Hrvatsku, ni za Sloveniju, niti za europsku politiku proširenja«, ocijenio je Rouček koji se nada da i slovenski političari to razumiju, mada mu je jasno da su sada koncentriraniji na domaće probleme i unutarnjopolitička previranja. Unatoč tome, Rouček je uvjeren da u Sloveniji shvaćaju važnost ratifikacije te se nada da će spor između Zagreba i Ljubljane biti riješen uskoro.   

Slovenski prijatelji


»Koliko uskoro, nitko ne može kazati, ali u interesu je obje zemlje i Europske unije da to bude što je prije moguće«, istaknuo je Rouček, poručivši da rješenje mora biti utemeljeno na kompromisu i da je i u interesu Hrvatske da se angažira, »skupa sa slovenskim prijateljima«, na pronalaženju rješenja. 


   O sporu oko Ljubljanske banke oglasio se i europski povjerenik za proširenje Štefan Füle. On je, u intervjuu Hrvatskom radiju, podsjetio da su se države članice EU-a, potpisom na hrvatski ugovor o pristupanju, obvezale ratificirati taj dokument u vremenskom okviru koji će omogućiti da Hrvatska postane članica 1. srpnja. S druge strane, dodao je, »obostrano prihvatljivo rješenje bilateralnih problema olakšava proces ratifikacije u članicama«, a Ljubljanska banka spada u tu kategoriju. 


   »Iskreno se nadam da vlade obiju država neće štedjeti napora u potrazi za obostrano dobrim rješenjem ovog dugovječnog problema«, kazao je, među ostalim, Füle za Hrvatski radio.