ZAGREB – Potpredsjednik Vlade Branko Grčić u srijedu je pozdravio uštede ostvarene u državnom proračunu za 2014. godinu koje su rezultirale s otprilike 3 milijarde kuna manjim deficitom te kazao da u ovoj predizbornoj godini ne planiraju tzv. kupovanje glasova, kao što se to obično radi.

Gostujući u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”, Grčić se i ostalo oštro okomio na bivšu HDZ-ovu Vladu, kao i na načelnike i gradonačelnike jer dizanjem prireza anuliraju pozitivne efekte mini porezne reforme. Od oporbe očekuje ispriku vezano uz kritike na jalovo korištenje fondova EU, dok istodobno najavljuje brz početak procedure oprosta dugova prezaduženih građana.

“Postigli smo značajan cilj ušteda, manji deficit vraća nas u okvire onoga što smo planirali ranije. Kada pridodamo i elemente deficita opće države, bit ćemo u onim okvirima koje smo dogovorili s Europskom komisijom. To nam omogućuje jedan kvalitetniji ulaz u fiskalnu 2015. godinu i nadam se da ćemo isto ponoviti i ove godine te na taj način nastaviti taj put sređivanja javnih financija. Ova Vlada je uspjela deficite svesti u nekakve realne i prihvatljive okvire”, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Grčić.

Početkom tjedna ministar financija Boris Lalovac izvijestio da je deficit državnog proračuna za 2014. godinu, prema prvim preliminarnim podacima Ministarstva te prema nacionalnoj metodologiji izračuna, dosegnuo 12,8 milijardi kuna. To predstavlja 3,8 posto BDP-a i znatno manji nego što se očekivalo. Očekivani deficit prema rebalansu proračuna provedenom u prosincu bio 15,6 milijardi kuna.

Grčić je optimističan i kada je riječ i o rezultatima prema Eurostatovoj metodologiji, a koja obuhvaća jamstva poduzeća poput Hrvatskih autocesta, HŽ-a i dr.

“Ove ćemo dane svesti tu bilancu, međutim imamo prostora za nešto manje od jedan posto BDP-a. To će bit dovoljno kako bi zadovoljili taj kriterij 4,6 posto BDP-a”, naveo je potpredsjednik Vlade. Po preporukama Europske komisije u sklopu procedure prekomjernog deficita, Hrvatska je u prošloj godini proračunski deficit morala smanjiti za 2,3 postotna boda na 4,6 posto BDP-a.

Grčić ističe i da je važno da se u strukturi ušteda najviše uštedjelo na materijalnim rashodima, potom nešto manje na plaćama, a manje od 200 milijuna kuna na subvencijama. Po njemu, značajna je ušteda i na kamatama, a obzirom na poboljšanje situacije na financijskom tržištu. Spomenuo je i uštede na različitim javnim nabavama gdje su se ukupni troškovi uspjeli smanjiti za 400 do 500 milijuna kuna.

Na pitanje jesu li, međutim, spomenute uštede uglavnom posljedica ‘zaključavanja’ proračuna u prosincu, Branko Grčić odgovara da je odluka Vlade je bila “da se maksimalno stisnemo i da te fiskalne okvire zadržimo u okviru onoga što nam nudi jednu stabilniju situaciju i dobar ulazak u 2015.”

“Mi i u 2015. predizbornoj godini ne planiramo ono što se zove kupovanje glasova, kao što se to obično radi. Ne odustajemo od svojih ciljeva i sve više će do izražaja dolazit mukotrpni posao koji radimo zadnje tri godine. Puno toga pozitivnog izaći će na vidjelo. Praktički svi ključni trendovi u industrijskoj proizvodnji i izvozu, pa čak i u trgovini na malo, te u smanjenju nezaposlenosti, govore da ova Vlada ima rezultate i da će se taj trend nastaviti”, istaknuo je Grčić.

Građevinarstvo i dalje ‘crna rupa’ oporavka

Potpredsjednik Vlade međutim ukazuje i kako je građevinski sektor ostao crna rupa hrvatskog oporavka.

“Problem gospodarstva je i dalje građevinski sektor, odnosno ispuhivanje tog građevinskog odnosno nekretninskog balona, gdje još uvijek imamo pad od sedam do osam posto godišnje. To je jedino što još uvijek drži BDP na nekoj stagnantnoj razini, blizu nule, i što nam ne da da iskočimo znatno iznad nule”, ocjenjuje Grčić, dodavši da je međutim bitno da se mijenja struktura gospodarstva te da nešto što je bila trgovačka, rentijerska ekonomija bazirana na nekretninskom sektoru sada prelazi u zdraviju ekonomiju, temeljenu na industriji. “Industrija je naime 2014. prvi put rasla nakon početka krize i to za jedan posto”, istaknuo je Grčić.

Naveo je i kako se dosad, konkretno u prosincu, najviše uštedjelo na nabavkama namještaja i automobila i da će se taj trend nastaviti te da će Europska komisija zasigurno bit sretna onime što je Hrvatska u tom pogledu ostvarila. Tvrdi da bi se sve to moglo odraziti i na ono kako će nas ubuduće vidjeti rejting agencije.

“Sve ono što se događa na planu javnih financija, ali i ukupnog gospodarstva, ima efekt na ocjenu rejting agencija”, kaže Grčić i dodaje kako nas očekuju nova značajna zaduživanja radi refinanciranja odnosno u otplate dugova. Novi bi krediti, pretpostavlja, stoga mogli biti jeftiniji, uz manje kamate.

Potpredsjednik Vlade iznio je i podatak kako je Vlada neke komponente proračuna svela na razinu iz 2007. godine, no oštro se pritom okomio na bivšu HDZ-ovu Vladu koja je dopustila da te komponente rastu iz godine u godinu.

“Neki govore da je ova naša Vlada najgora koju je Hrvatska ikad imala, tvrde da 12 kvartala zaredom nismo uspjeli BDP dići iznad nule. Pritom zaboravljaju da taj BDP pada 24 kvartala, da je u prvih 12 kvartala HDZ-ove Vlade BDP potonuo 10 posto”, kazao je Grčić, ponovivši više puta kako prošla vlada uglavnom nije radila ništa kvalitetno, za razliku od njegove.

Komentirao je i najnovije podatke o prosječnom dohotku kućanstava, koji pokazuju da je prosječno hrvatsko kućanstvo 2010. raspolagalo sa 86.000 kuna, a 2013. godine 79.000 kuna.

“To točno prati taj pad BDP-a koji se dogodio u te prve tri godine krize kada je BDP potonuo deset posto, a potrošnja, sada to vidimo, osam posto”, rekao je Grčić. Izjavio je i da je tijekom 2014. u devet od 11 mjeseci kod građana zabilježen blagi oporavak osobne potrošnje, prvenstveno zahvaljujući ponovnom rastu raspoloživog dohotka.

Naveo je i kako će, temeljem mini porezne reforme, mnogi ovih dana primiti veću plaću, dodavši kako su neki članovi njegove obitelji već primili 300, 600 ili 700 kuna veće plaće.

S druge strane, Grčić je ljut na gradonačelnike koji su uvođenjem odnosno dizanjem prireza anulirali pozitivne efekte porezne mini reforme.

“To je njihova direktna odgovornost, ne mogu se na taj način skrivati neracionalnosti u lokalnoj samoupravi. Vlada je tri godine u intenzivnoj potrazi za mjestima gdje možemo smanjiti troškove, a oni se s druge strane tako ne ponašaju i svoje neracionalnosti prenose na teret građana. Nije se smjelo dogodit da u šest godina krize mnogi od njih iz lokalnih samouprava za 30 posto povećaju broj zaposlenih, što naravno znači i 30-ak posto veći iznos za njihove plaće”, smatra Grčić.

Kazao je i kako Vlada intenzivno radi na modelu oprosta dugova socijalno najugroženijih skupina, što će obuhvatit oko 60.000 ljudi.

Grčić očekuje i ispriku od kritičara koji su ga prozivali da se nedovoljno koriste sredstva europskih fondova. “Godinu smo završili sa 87 milijuna eura vrijednosti u plusu, i pozivam te političare koji su nas prozivali da se sada ispričaju” zaključio je Grčić.