Nedjeljno glasovanje, koje Kijev odbacuje kao nezakonito, potaknulo je najgoru krizu odnosa Istoka i Zapada od Hladnoga rata i podiglo napetosti ne samo na Krimu nego i u istočnoj Ukrajini
18:56 NOVO – Bijela kuća upozorila je u nedjelju ruskoga predsjednika Vladimira Putina da će službena Moskva trpjeti sankcije i međunarodnu izolaciju koja će naštetiti ruskom gospodarstvu, jer se Washington ne slaže s referendumom na Krimu u Ukrajini, a ne može ga spriječiti.
»Vršimo snažan pritisak na Ruse kako bi ispravno postupili«, rekao je viši savjetnik Bijele kuće Dan Pfeiffer na dan kad krimski glasači pod nadzorom ruskih snaga odlučuju hoće li se odcijepiti od Ukrajine i priključiti Rusiji.
Očekuje se da nedjeljni referendum prođe s lakoćom, a republikanski kritičari predsjednika Baracka Obame optužuju američke vlasti za slabost u ukrajinskoj krizi te traže odlučniju američku akciju.
Pfeiffer ponavlja kako SAD neće priznati rezultate referenduma te kako Obamina administracija u suradnji s eruopskim partnerima jača pritisak na Moskvu u ovom najgorem sukobu Istoka i Zapada od Hladnoga rata.
18:26 NOVO - Sjedinjene Države u subotu su poručile Rusiji da neće prihvatiti ishod referenduma održanog na Krimu te i dalje inzistiraju na tomu da Moskva pronađe političko rješenje problema, rekao je visoki dužnosnik State Departmenta.
Kerry je pozvao Rusiju da podupre ustavne reforme u Ukrajini koje bi omogućile da se zaštite prava manjina u toj zemlji, rekao je neimenovani dužnosnik prepričavši dijelove telefonskog razgovora između Kerryja i Lavrova.
Kerry je također kazao kako Rusija mora povući svoje trupe u vojne baze te je izrazio zabrinutost zbog jučerašnjih ruskih vojnih aktivnosti u ukrajinskoj regiji Herson, kao i zbog nastavka provokacija u istočnoj Ukrajini.
Problem krize na Krimu česta je tema razgovora dvojice čelnika u zadnje vrijeme, a u petak su joj u Londonu posvetili šest sati.
»Ministri vanjskih poslova će u ponedjeljak razmotriti stanje u Bruxellesu i izjasnit će se o dodatnim mjerama sukladno deklaraciji šefova država i vlada od 6. ožujka«, stoji u priopćenju.
Europski čelnici su dogovorili primjenu ciljanih sankcija, u obliku zaleđivanja imovine i ograničenja viza, ako se Rusija brzo ne obveže da će ublažiti napetosti.
Veleposlanici 28 zemalja će se sastati u nedjelju krajem poslijepodneva da bi sastavili popis ruskih i proruskih ukrajinskih dužnosnika na koje će se primjenjivati te sankcije, naveo je diplomatski izvor. Taj popis će biti obznanjen nakon sastanka ministara u ponedjeljak ujutro.
»Rješenje za krizu se može naći samo u zajedničkom radu na diplomatskom planu, uključujući i izravne razgovore između ukrajinske i ruske vlade«, ponovili su Barroso i Van Rompuy.
Oni su naglasili da se to rješenje mora temeljiti na teritorijalnoj cjelovitosti, suverenitetu i neovisnosti Ukrajine.
15.10 NOVO Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u nedjelju njemačkoj kancelarki Angeli Merkel da je referendum na ukrajinskom poluotoku Krimu o priključenju Rusiji u skladu s međunarodnim pravom, priopćio je Kremlj.
– Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk obećao je da će pronaći i privesti pravdi sve one koji su promicali separatizam na Krimu »pod zaštitom ruskih vojnika«.
»Svim Ukrajincima želim poručiti: Ukrajina će sigurno pronaći sve kolovođe separatizma i podjele koji, pod zaštitom ruskih trupa pokušavaju uništiti neovisnost naše zemlje«, rekao je na sastanku vlade.
»Sve ćemo ih pronaći, bez obzira hoće li to trajati godinu ili dvije i privesti ih pravdi te im suditi na ukrajinskom i međunarodnom sudu«, rekao je.
Rezultati »takozvanog referenduma« na Krimu neće se priznati, jer bi takav presedan značio razbijanje granica Europe, rekao je u nedjelju šef rumunjske diplomacije Titus Corlatean, čija zemlja graniči s Ukrajinom.
»Taj takozvani referendum je protuzakonit i međunarodna zajednica neće priznati njegove rezultate«, rekao je Corlatean u intervjuu za privatnu televiziju Prima TV.
»Kad bismo pristali na takav presedan, utemeljen na vojnoj intervenciji, europske granice i granice u toj regiji raspale bi se«, rekao je rumunjski ministar vanjskih poslova te dodao da u ponedjeljak očekuje »oštar i jasan« odgovor EU-a na sastanku ministara vanjskih poslova u Bruxellesu. »Naša je dužnost da budemo vrlo strogi prema Rusiji«, kazao je.
Rumunjska dijeli granicu s Ukrajinom, a rumunjski grad Sulina na Crnome moru od Krima je udaljen samo 300 kilometara. Rumunjska manjina u Ukrajini koju čini 400.000 stanovnika, druga je po brojnosti nakon rusofone.
14.57 NOVO Ministri obrane Ukrajine i Rusije dogovorili su primirje na Krimu do 21. ožujka, rekao je u nedjelju ukrajinski obnašatelj dužnosti ministra obrane.
14.22 NOVO Stanovnici Krima u velikom su se broju u nedjelju odazvali referendumu o pripojenju Rusiji i pokazali svoju privrženost Rusiji, a regionalna vlast već predviđa njihov rekordan odaziv.
Referendum na kojemu se 1,5 milijuna birača treba izjasniti za integraciju s Ruskom Federacijom ili veću autonomiju unutar Ukrajine odvija se uz prisutnost ruskih vojnih snaga koje su uz prorusku miliciju već dva tjedna raspoređene u regiji.
U Sevastopolju, povijesnome gradu u kojemu je već više od 200 godina stacionirana ruska Crnomorska flota građani su na birališta izašli u velikom broju već u ranim jutarnjim satima, a u prvih pola sata, kako prenosi novinar France Pressea, glasačke je listiće ispunilo 65 posto upisanih na izbornim listama.
U Bakčisaraju, »glavnome gradu« tatarske muslimanske zajednice na Krimu, čiji su vođe pozvali na bojkot referenduma, Tatara nije ni bilo na ulicama. Samo su Ukrajinci ruskoga podrijetla glasali s puno entuzijazma, radujući se što će uskoro dobiti priliku odbaciti ukrajinske putovnice i nadajući se boljem životu nakon moskovskih subvencija. Agencije javljaju da je nekim novinarima ulaz na određena biračka mjesta u Sevastopolju i Simferopolju bio onemogućen.
Na poluotoku s većinskim ruskim stanovništvom gotovo nitko ne sumnja u ishod današnjeg referenduma. Samo su pripadnici ukrajinske i tatarske manjine, njih 37 posto pozvali na bojkot. Zadnji je poziv na bojkot stanovnicima Krima u noći na nedjelju uputio privremeni ukrajinski predsjednik Oleksander Turčinov. On je osudio »pseudo-referendum što ga je organizirala marionetska krimska pseudo-vlast pod kontrolom ruskih trupa« te kazao kako njegovi rezultati »ni u kojemu slučaju neće biti odraz stvarnih osjećaja stanovnika Krima«.
Iako će prvi neslužbeni rezultati referenduma biti objavljeni u 19.00 sati po srednjoeuropskom vremenu u Sevastopolju su ruske zastave odavno preplavile ulice, a u Simferopolju na jednoj zgradi već stoji natpis »Mi smo u Rusiji«.
NOVO 8.30 Milijun i pol glasača na ukrajinskom poluotoku Krimu počelo je u nedjelju glasovati o pripojenju Rusiji, na referendumu koji je osudila međunarodna zajednica ali ima potporu Rusije i uglavnom nitko ne dvoji u njegov ishod.
Dok su ruske snage i proruske milicije raspoređene na Krimu, stanovnici te regije na jugu Ukrajine pozvani su na birališta izjasniti se između integracije s Ruskom Federacijom i veće autonomije unutar Ukrajine.
Međunarodna zajednica smatra referendum nezakonitim i neustavnim ali ga nije mogla spriječiti usprkos intenzivnim dvotjednim diplomatskim nastojanjima.
Peking suzdržan oko Krima jer se protivi sukobima
Nedjeljno glasovanje, koje Kijev odbacuje kao nezakonito, potaknulo je najgoru krizu odnosa Istoka i Zapada od Hladnoga rata i podiglo napetosti ne samo na Krimu nego i u istočnoj Ukrajini.
Očekuje se kako će većina od 1,5 milijun birača na Krimu izabrati priključenje Rusiji s obzirom na rusku etničku većinu od oko 58 posto. Ukrajinaca ima oko 24 posto. Tatari, sunitski muslimani turskog podrijetla koji čine oko 12 posto stanovništva Krima, kažu kako će bojkotirati referendum unatoč obećanju vlasti da će im dati financijsku pomoć i pravo na zemlju.
Premijer Krima Sergej Aksjonov čiji izbor Kijev ne priznaje rekao je kako ima dovoljno sigurnosnih snaga da se osigura neometano glasovanje u nedjelju.
Aksjonov je rekao kako više od 80 posto stanovnika Krima podržava izlazak iz Ukrajine i priključenje Rusiji. Ukoliko glasovanje prođe kako očekuje kaže da bi proces aneksije Krima mogao potrajati do godinu dana.
Skupština Krima donijela je 6. ožujka načelnu odluku o pripojenju Rusiji.
Glasačka mjesta zatvorit će se u 19 sati po srednjoeuropskom vremenu, prvi rezultati bit će objavljeni do kraja dana, a konačni u ponedjeljak.
Nekoliko sati prije referenduma ukrajinska vlada je optužila rusku vojsku za okupaciju jugoistoka zemlje u operaciji koju je uz sudjelovanje helikoptera izvela izvan granica Krima.
Optužbe Kijeva dolaze pošto je više desetaka ljudi, helikoptera i oklopnih vozila stiglo u selo sjeverno od administrativne granice Krima i unutrašnjosti Ukrajine.
To selo nije prvi položaj koji su ruske snage zaposjele izvan Krima i njegovo zauzimanje je više simbolično nego strateško, ali je upad dodatno razljutio Ukrajince i promatrače dok Moskva nastavlja igru živaca tvrdeći da ne želi “okupirati” Ukrajinu, ali da “proučava” brojne “pozive za pomoć” koje joj upućuju stanovnici Ukrajine koji govore ruski.
Washington je odmah reagirao osudivši “sramotnu eskalaciju”.