Zakon propisuje da kvotu zapošljavanja invalida ima poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika, a kvota ne može biti manja od dva posto niti veća od šest posto od ukupnog broja zaposlenih radnika kod poslodavca
ZAGREB Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, koji je na snagu stupio s početkom ove godine, uvedeno je kvotno zapošljavanje invalida.
No, puna primjena zakona koji će i poslodavce u realnom sektoru obvezati na zapošljavanje invalida očekuje se od iduće godine. Svi poslodavci koji već sada zapošljavaju osobe s invaliditetom do kraja listopada dužni su ih prijaviti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
Ne učine li to neće ih moći ubrojiti u kvotu niti retrogradno ostvariti novčanu nagradu, ukoliko zapošljavaju više osoba s invaliditetom no što njihova kvota predviđa. To se, među ostalim predviđa provedbenim pravilnicima koje je ministar rada i mirovinskog sustava ovih dana pustio u javnu raspravu.
Posebnim pravilnikom uređuju se kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Zakon propisuje da kvotu zapošljavanja invalida ima poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika, a kvota ne može biti manja od dva posto niti veća od šest posto od ukupnog broja zaposlenih radnika kod poslodavca.
I dok Zakon propisuje kvotu od najamnje dva, a najviše šest posto od ukupno zaposlenih kod poslodavca, pravilnikom koji je u javnoj raspravi razrađuju se kvote za pojedine djelatnosti. Primjerice, u građevinarstvu bi kvota zapošljavanja invalida bila dva posto kao i u rudarstvu te djelatnosti kućanstava kao posldoavca. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, kao i prerađivačkoj industriji, prijevozu i skladištenju, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane kao i umjetnosti, zabavi i rekreaciji kvota za zapošljavanje invalida iznosila bi tri posto. Četiri posto osoba s invaliditetom u odnosu na ukupan broj zaposlenih kod poslodavca predviđa se u obrazovanju, trgovini, financijskim djelatnostima, opskrbi energentima, stručnim, znanstvenim i tehičkim djelatnostima. Zdravstvo, socijalna skrbi, obvezna osiguranja, javna uprava i obrana te poslovanje nekretninama imali bi kvotu od pet posto dok se najviša šestpostotna kvota predviđa za djelatnost informacija i komunikacija te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.
Ako poslodavac ne može zaposliti osobu s invaliditetom predviđena je mogućnost korištenja zamjenske kvote. Neispunjavanje tih odredbi nosi obvezu plaćanja kazne, odnosno mjesečne naknade u visini 30 posto minimalne plaće za svaku nezaposlenu osobu s invaliditetom. Ta su sredstva prihod proračuna.
Poslodavac koji zapošljava više osoba s invaliditetom no što je kvotom određeno, kao i poslodavac koji iako nije obveznik kvote zapošljava invalida (a da invalidnost nije posljedica ozljede ili profesionalne bolesti nastale radom kod tog poslodavca), ima pravo na mjesečnu nagradu u iznosu od 15 posto minimalne plaće za svakog radnika s invaliditetom koji predstavlja višak u odnosu na propisanu kvotu.
Međutim, ako poslodavac ima dugovanja prema državi ili radnicima nagradu neće dobiti. Na nagradu pravo nemaju ni tijela državne uprave, sudbene vlasti, lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave, javne službe, javne ustanove, proračunski i izvanproračunski fondovi, poduzeća u kojima država ima vlasnički udio kao i poduzeća koja su u vlasništvu jedinica lokalne i područne samouprave.
