Sastavljanje proračuna je ozbiljan posao i nitko od nas nema pravo biti ljut ni radostan na nikoga, rekao je ministar financija Slavko Linić novinarima nakon sjednice Vlade upitan kako idu dogovori oko rebalansa s ministrima i ljuti li se na ministra zdravlja Rajka Ostojića. Ovo je jedina javna Linićeva izjava o budžetu zadnjih dana.

  Ministri doslovno vode financijski rat za svoje resore – u prijevodu, za svoje buduće političke pozicije. A kako se čini, ministar financija Slavko Linić je, nakon što je u pao u nemilost premijera, solo contra tutti.

  Što se zapravo događa iza scene? Nakon što je prije desetak dana Linić javnosti predstavio popis mjera kojima misli do kraja konsolidirati državne financije sukladno naputcima Europske komisije, ovoga tjedna predložio je i svojim kolegama u Vladi popis ušteda koje od njih očekuje. Javnost zna da ukupno treba uštedjeti, i na rashodima i dobiti na prihodima, 7,7 milijardi kuna, a pola od toga Linić planira namaknuti rezanjem proračunskih stavki svojih kolega ministara – ukupno 3,6 milijardi kuna. I pritom je brutalan, jer je njegov zadatak sasvim konkretan, te je na sastanku početkom tjedna izložio svoje zahtjeve: Rajko Ostojić u zdravstvu u 2014. godini treba skinuti 600 milijuna kuna, Željko Jovanović u obrazovanju skoro pola milijarde, Tihomir Jakovina u poljoprivredi 149 milijuna subvencija i još toliko ostalih troškova, Ivan Vrdoljak u gospodarstvu 37 milijuna subvencija, a ukupno do 220 milijuna, Gordan Maras u poduzetništvu 19 milijuna, Milanka Opačić u socijali 40 milijuna, Siniša Hajdaš-Dončić 300 milijuna, Orsat Miljenić u pravosuđu 170 milijuna, Ante Kotromanović u obrani čak 400 milijuna kuna – gotovo 10 posto, itd.

  Uz to, Linić je predložio i smanjivanje plaća svih državnih i javnih službenika na način da se smanji doprinos za minuli rad, sa sadašnjih 0,5 posto na 0,3 posto za svaku godinu radnog staža – što kači oko 240.000 zaposlenih u državnim službama. Prema izračunima, plaće od 8.000 kuna time će se smanjiti za 400 kuna. Planira se i ukidanje Zakona o državnim službenicima, na koje će se ubuduće primjenjivati običan – ZOR, te ostaju bez ekstra zaštite.

Trosatna svađa

Kad su ministri u srijedu na sastanku sa ministrom Linićem to čuli – nastala je totalna tarapana. Svađa je trajala tri sata. Najprije je Linića napao njegov najžešći protivnik, i aspirant na njegovu fotelju, Gordan Maras koji je rekao da neće pristati da mu drugi ministar do u lipu diktira njegov budžet, pa je podivljao Ante Kotromanović koji mora potpuno zaustaviti modernizaciju vojske, a što mu je glavni zadatak, te je vikao na ministra policije Ranka Ostojića da bi onda i on trebao smanjiti plaće policajcima, ako on već mora vojnicima. Hajdaš-Dončić tvrdio je da su svi njegovi troškovi fiksni i da 300 milijuna uopće nema odakle namaknuti, a svima je na kraju najviše bio kriv ministar zdravlja Rajko Ostojić, koji je također u nemilosti premijera pa mu je to sigurno dodatna otegotna okolnost, ali čiji resor doslovce jede javni novac jer bi od svih ušteda koje su planirane, u visini 3,6 milijardi kuna, u zdravstvo trebalo natrag otići – čak 3,2 milijarde!

  Prošle godine sustav zdravstva Linićevom je dobrom voljom saniran sa 3,3 milijarde kuna, ali dosad se dug opet popeo na skoro 3,5 milijarde kuna. U međuvremenu je Ostojić razvlašten, i praktički cijeli njegov budžet od skoro 20 milijardi kuna prelazi u ruke HZZO-a, a njemu ostaje svega 800 milijuna kuna proračuna, no svejedno, dok se sva ta tranzicija ne obavi, Ostojić opet mora u ovoj godini srezati još 600 milijuna kuna.

  Idućeg dana, uoči sjednice Vlade, dakle u četvrtak, ministri su u izjavama za medije pokušali deklarativno braniti ministra Rajka Ostojića, jer je u međuvremenu u medije procurilo da je on bio dežurni »Pedro«, pa je Gordan Maras izjavio da su problem kosturi iz ormara još iz vremena Darka Milinovića, a Milanka Opačić pokušala je biti slikovita pa je rekla da novaca jednostavno nema, te da se »osjeća kao i svi građani koji žive na minimalcu«, čime je dodatno zakuhala kašu jer je naljutila i javnost, a i svoje kolege ministre koji su poslije komentirali da je to bila jedna krajnje neprimjerena izjava ministrice socijale. Kojoj, budi usput rečeno, kao bliskoj sebi, ministar Slavko Linić navodno premalo reže – svega 40 milijuna na ukupni budžet od 6 milijardi kuna. Isto se od strane dijela ministara zamjera i ministru rada Mirandu Mrsiću, što se vidi i iz izjava neimenovanih članova Vlade kroz medije – Mrsić je blizak Liniću pa navodno prolazi dobro u prijedlogu rezanja, a sam sve pravda mukama oko usvajanja Zakona o radu, pa zasad ostaje donekle zaštićen, što izaziva ljutnju ostalih.

Tampon zona

Ulogu tampon zone između ministra financija Linića i premijera Milanovića, koji nakon afere Šegon izbjegava izravno razgovarati s Linićem, preuzeo je potpredsjednik Branko Grčić (često odmilja zvan Apaurin, što dosta jasno govori i zašto je tampon-zona), koji je u jednoj izjavi za medije dao naznačiti da bi rješenje za prezaduženi resor zdravstva mogla biti jedna nova-stara mjera: novo opterećenje plaća građana putem povratka starog nameta, zdravstvenog doprinosa od 2 posto na plaće. Branko Grčić je tada izjavio:

»Činjenica je da je zdravstvo dobilo 2,5 milijarde kuna manje zbog tog doprinosa«.

  Time bi se ustvari ukinula još jedna mjera koju je odmah na početku mandata uveo Slavko Linić, te bi mu se time dala još jedna »pljuska« od strane vrha Vlade, ali bi se pokušali spasiti odnosi među ostalim ministrima, koji nisu krili da nerado režu svoje budžete dok zdravstvo opterećuje svih zajedno. Ovime bi se zdravstvo donekle konsolidiralo, smirili bi se loši odnosi među ministrima, ali bi – očito je – građani opet dobili novi-stari namet, koji bi se prikazao kao jednostavno neminovan u ovom trenutku.

  Svojom izjavom, u četvrtak je to potvrdio i Rajko Ostojić:

  – Svi se moramo strpiti dok se gospodarstvo ne pokrene. Rast BDP-a od jedan posto iznosi 2,5 milijarde kuna. Kada stvorite novih 2,5 milijarde kuna, imate dovoljno i za zdravstvo, i za socijalu, i za kulturu… Naš obol gospodarstvu bilo je smanjivanje doprinosa. Time smo gospodarstvu dali čak 2,5 milijarde kuna u ove dvije godine – poručio je Ostojić. Mnogi su mu tu izjavu i zamjerili, jer je postalo jasno da se Ostojić bez kompleksa »pere« za dugove i odgovornost prebacuje na one koji su trebali dignuti gospodarstvo, a nisu.

  Sada će se pak u naredne dvije godine, do novih redovnih izbora, tim doprinosom opet pokušati vratiti dodatne 2,5 milijarde kuna.

  Je li s tim suglasan Slavko Linić, koji navodno nije ni znao za tu ideju dok ona nije plasirana u javnost, veliko je pitanje. Ali vjerojatno će na to morati pristati jer je to win-win rješenje za većinu članova Vlade. A građani ionako znaju da su žrtve.

  Situacija je trenutno takva da je sastanak članova Vlade u srijedu završen dogovorom da će ministri sa svojim službama pokušati primjeniti Linićeve naputke. Jučer tijekom dana ministri su sa Linićem održavali sastanke jedan na jedan, preko vikenda imaju zadatak poraditi na prijedlogu ušteda sukladno dogovorima, i onda opet slijedi krug razgovora jedan na jedan u ponedjeljak.

Presuda premijera

U utorak bi se napokon o prijedlozima trebao izjasniti premijer Zoran Milanović, no kako stvari stoje, pred sobom će imati dva različita prijedloga za svaki resor – Linićev »hard« prijedlog s drastičnim rezanjima, dok će ministri doći pred njega s »light« verzijom ušteda, onom koja je za svakog od njih, po njima, realno moguća. Presuda će biti premijerova, a on se paralelno o svemu savjetuje sa sebi bliskim i povjerljivim savjetnicima i ministrima. Za očekivati je, prema tvrdnjama nekih od ministara, da premijer neće bespogovorno podržati sve Linićeve prijedloge već će upravo svojom konačnom »presudom« ujedno i politički pokušati osnažiti svoju poziciju u odnosu na ministra financija, koji trenutno loše kotira. Ako se pažljivo prate izjave iz Vlade zadnjih dana, to je i golim okom vidljivo – primjerice, izjave o proračunu medijima službeno više ne daje Linić već Grčić kao potpredsjednik za gospodarstvo koji koordinira taj posao. U društvenom sektoru, javno nastupa koordinatorica Milanka Opačić, a Slavko Linić više-manje je sklonjen od javnosti. Konačni izgled rebalansa budžeta tako će, jasnije nego išta drugo, reći kakvi su stvarni odnosi u Vladi. Samo će trebati pažljivo čitati stavke i usporediti koja su bila Linićeva traženja, a što je Milanović na kraju usvojio.

  To će se naknadno, naravno, preslikati i na odnose snaga u samom SDP-u. Pritom, treba imati na umu da se prijedlog rebalansa proračuna za 2014. prvo još šalje Europskoj komisiji, a tek onda ide na Vladu, pa u Sabor, vjerojatno do kraja mjeseca. No, kako se procjenjuje, bit će veliki bingo za Vladu ako EK prizna povlačenje dijela novca iz drugog mirovinskog stupa, točnije uplatu zaposlenih s beneficiranim radim stažem (ukupno 5 milijardi kuna u 2014. i 2015. godini) kao mjeru smanjenja prekomjernog decifita (jer se isti novac praktički vrti unutar istog hrvatskog sustava). EK to ne tretira kao novi prihod proračuna, pa postoji opasnost da sve zajedno zapne u Bruxellesu.