BRUXELLES – Države članice EU-a neće dopustiti diskriminaciju hrvatskih državljana u pogledu zapošljavanja u Švicarskoj nakon što je ta zemlja na referendumu odlučila uvesti godišnje kvote za radnike iz svih zemalja članica, izjavila je u utorak hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.
»Vrlo je jasan stav država članica da neće dopustiti diskriminaciju građana EU-a«, rekla je ministrica Pusić nakon sastanka Vijeća EU-a za opće poslove na kojem se raspravljalo o implikacijama švicarskog referenduma.
Ključni dokument između dviju strana je sporazum o slobodnoj trgovini iz 1972. godine. Nakon što je Švicarska na referendumu odbila članstvo u Europskom gospodarskom prostoru (EGP) 1992. godine, EU i Švicarska ispregovarali su i 1999. potpisali sedam sektorskih ugovora: o slobodi kretanja osoba, uklanjanju tehničkih barijera za trgovinu, javnim nabavama, poljoprivredi, cestovnom i željezničkom prometu te ugovor o pristupanju Švicarske istraživačkim programima EU-a.
Za nekoliko tjedana EU i Švicarska trebali bi potpisati protokol na sporazum o slobodi kretanja kako bi se on prilagodio novoj činjenici, to jest ulasku Hrvatske u EU-u. Švicarska bi pri tome zadržala pravo koje imaju ostale članice, a to je ograničavanje pristupa hrvatskim radnicima do najviše sedam godina nakon ulaska u članstvo.
Sada je nakon održanog referenduma, kojim se propisuje uvođenje godišnjih kvota za radnike iz svih zemalja članica upitno potpisivanje protokola kojim bi se sloboda kretanja proširila i na Hrvatsku. To bi kao rezultat moglo imati da Hrvatska ostane i bez tih kvota.
U ponedjeljak je u Europskoj komisiji izvor koji je želio ostati neimenovan rekao da zasad nije vjerojatno da će EU odmah aktivirati klauzulu o poništavanju svih sporazuma sa Švicarskom odbije li ona potpisati protokol, nego da je vjerojatnije da će prekinuti pregovore o sudjelovanju Berna u europskom istraživačkom programu Horizon 2020 i u programu razmjene studenata Erasmus.
Istraživački program EU-a za sljedeće sedmogodišnje razdoblje težak je nekoliko milijaradi eura i za Švicarsku je vrlo važno sudjelovanje u njemu, budući da njihovo gospodarstvo uvelike prosperira zbog ulaganja u znanstvena istraživanja.
Švicarska je, iako ustraje na tome da ne želi biti članicom EU-a, s njom čvrsto povezana. Mnogi čak govore da je njezina neovisnost zapravo samo papirnata jer kao dio zajedničkog tržišta uvelike ovisi o EU-u.
Švicarska je treći trgovački partner EU-a, iza Sjedinjenih Država i Kine, a ispred Rusije i Japana. S druge strane, EU je daleko najveći trgovački partner Švicarske – 78 posto švicaskog uvoza je iz EU-a, a 57 posto švicarskog izvoza otpada na EU.
EU i Švicarska povezane su s više od stotinu bilateralnih ugovora.
