RIJEKA Teško da se u Hrvatskoj trenutno može naći autoritet koji bi opravdao nužnost uvođenja smjenskog rada u kliničke grane poput primjerice, transplantacijske kirurgije. Nema nikakve šanse da se ona održi na dosadašnjoj zavidnoj razini: Transplantacija zahtijeva lanac od oko stotinjak ljudi, i ako itko misli da će oni, kada smjena završi, predati svoj posao nekome drugome te da će doći drugi ljudi koji će u pola tog delikatnog posla nastaviti raditi referirajući jedni drugima između dvije smjene što je tko napravio i otkud tko i što treba nastaviti, nema te transplantacijeske kirurgije koja bi to preživjela!

   Tako posljedice smjenskog rada vidi prof. dr. Miljenko Uravić, predstojnik Katedre za kirurgiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i doajen transplantacijske kirurgije kao jedan od učenika prof. dr. Vinka Frančiškovića, koji je prvu transplantaciju u Hrvatskoj izveo u Rijeci.

   – Smjene su i tada pokazale da se razvoj pojedinih djelatnosti mora iz toga izuzeti, i nisam siguran da je našem ministru zdravlja itko razumno objasnio posljedice takvog smjenskog rada na primjerice, kirurgiju, uvjeren je prof. dr. Uravić. Također vjeruje kako će mladi kirurzi koji se educiraju imati manje prilika da rade, usavrše se i stasaju u zrele kirurške profesionalce. Mnogi smatraju da je izlaz iz situacije u vraćanju kvalitetnije plaćene pripravnosti. Pripravnosti bi možda bile bolji izlaz za pat poziciju u kojoj će se neke struke naći. Pripravnosti su znatno jeftinije nego dežurstva, a doktori koji su u pripravnosti, sljedeći su dan ponovo u bolnici. No, o tim oblicima rada osobito u hitnoj medicini, opstetriciji, traumatologiji, transplantaciji, razgovarati bi se moralo na nacionalnoj razini.

   Karte na stol

Možda je upravo to i razlog što ostale bolnice nisu prekonoć ušle u novi sustav organizacije rada. Ako su aktualne smjene rezultat pristupanja EU i poštovanja njezinih pravila, onda je, kazao nam je predsjednik Stručnog vijeća KBC-a Rijeka prof. dr. Damir Miletić, od tada do sada bilo dovoljno vremena da Vlada bolje pripremi promjene što ih uvodi u bolnički sustav. U svakom slučaju to je samo otkrilo svu težinu stanja u KBC-u Rijeka.

Nakon jučerašnje sjednice Sanacijskog vijeća predsjednica Ljubica Đukanović rekla je da s predstavnicima struke u KBC-u Rijeka želi razgovarati otvoreno i u pomirljivom tonu.

  O samoj sjednici Sanacijskog vijeća Đukanović je rekla da su raspravljena tekuća pitanja i da je uoči sjednice održan sastanak sa suradnicima koji rade na razvoju modela javno privatnog partnerstva.