Stanje riječkog operacijskog trakta daleko je najlošije u dosad obavljenim nadzorima. Tek jedan operacijski stol može se servisirati jer za ostale više nema dijelova. Od dva sterilizatora jedan je neispravan, nema filtera koji bi ulaz u sale činio sterilnim, oštećeni su podovi i zidovi, stoji u izvješću Komisije HLK
RIJEKA Liste čekanja za laparoskopsku operaciju žuči na riječkoj su Klinici za kirurgiju duže od godinu dana. Bolesnici se sada naručuju za 2016. godinu! Više puta o tome je Ministarstvo zdravstva tražilo očitivanje, a kao i pitanje, i odgovor je nepromijenjen.
Horor u salama
Plan operacija popunjavan je bolesnicima koji su zbog svog stanja, na preporuku konzilija i premiještanjem s Klinike za internu medicinu, primljeni i operirani do ispunjenja mjesečne kvote.
Klinika za kirurgiju, naime, kreće se unutar financijskih limita koje ne prekoračuje. Sve zahvate, dakle, ne samo kolecistektomije, nego ukupan operacijski program, na Zavodu za digestivnu kirurgiju obavlja šest specijalista u dvije operacijske sale, a stanje tih sala problem je za koji Ministarstvo također odavno zna. Promjena se nije dogodila niti nakon upozorenja što ga je, nakon nadzora 2012. godine, utvrdila inspekcija Hrvatske liječničke komore. Iz tog nalaza praktički se može zaključiti kako dotrajalost opreme, prostora, instalacija ne omogućava onu razinu sigurnosti pacijenata niti liječnika koje operacijske sale moraju ispunjavati kao minimum tehničkih standarda. Kroz dio stropnih ploča u prostor prodire voda, ventilacija ne osigurava dovoljno pročišćeni zrak niti odgovarajuću temperaturu, jedino su podovi nedavno izmijenjeni. Namještaj kirurških dvorana ispod je minimalno dozvoljenog standarda.
Dijelovi opreme toliko su dotrajali da za njih više nije moguće osigurati servisiranje jer se rezervni dijelovi za tako zastarjelu opremu ne proizvode, niti serviseri žele jamčiti održavanje takve opreme. Neke operacijske lampe starije su od 30 godina, ima i neispravnih. Isto tako i operacijski stolovi. U jednoj od četiri operacijske sale nailazimo između dvije operacije na prazan operacijski stol koji je tehnički otpisan, raštimani dijelovi ne leže u istoj ravnini. Stol je, objašnjavaju nam, na riječki lokalitet dospio kao donacija iz Austrije, a na njemu otkrivamo i pločicu s godinom proizvodnje: 1985.
Predsjednica Sindikata zdravstva Hrvatske Radmila Belobrajić Čahut izjavila je kako je uvođenje smjenskog rada u sustav zdravstva zakonito i ne ugrožava živote i zdravlje bolesnika, a bolje je za rad i zdravlje liječnika, jer je nemoguće kvalitetno raditi u kontinuitetu 24 sata. Čemu halabuka oko uvođenja smjenskog rada u sustav zdravstva kada je u Zakonu o radu (ZOR) jasno određeno da se ne može imati više od 180 prekovremenih sati na godinu, a nije moguće organizirati 24-satna dežurstva, kazala je Belobrajdić Čahut na press konferenciji. Ocijenila je da je shema smjenskog rada napravljena u okvirima kolektivnog ugovora (KU) i ZOR-a te da liječnici nisu dobili dvostruko plaćena dežurstva, što su tražili. Podsjetila je kako je već ranije upozoravala na drastično smanjivanje bolničkih proračuna zbog čega je postalo upitno čime će se u bolnicama uopće raditi i zaraditi za plaće.
Ispod svakog standarda
»Prostorni uvjeti i tehnička opremljenost operacijskih sala na lokalitetu Rijeka su ispod svake razine ne samo propisanih minimalnih uvjeta, nego i opće prihvaćenih standarda u modernoj kirurgiji, piše u izvještaju Komisije za stručni nadzor HLK iz listopada 2012. godine. Članovi Komisije posebno ocjenjuju da je za stručnu pohvalu rad liječnika u uvjetima prostora i opreme koji su apsolutno ispod svakog standarda, posebice na broj pacijenata koje zbrinjava.
Ministar sve vidio
Držimo neophodnim, zaključuje Komisija HLK, žurno pristupiti izmjeni zatečenog stanja zbog kvalitete zdravstvene skrbi pacijenata te boljih uvjeta rada liječnika koji ih zbrinjavaju, zaključak je koji na žalost do danas nije proveden.
Ministar zdravlja Rajko Ostojić i njegova pomoćnica Ljubica Đukanović tim su se prostorom prošetali, kao i inspekcija Ministarstva zdravlja. Sa stanjem su upoznati Stručno vijeće i Upravno vijeće KBC-a Rijeka. Na aktualiziranje tog pitanja Ministarstvo zdravlja protekle nam je godine odgovorilo kako je to stanje poznato, ali bi adaptacija glavne zgrade izgrađene u 19. stoljeću, stajala oko 44 milijuna kuna pa se jedino se rješenje vidi u kompleksu nove bolnice. Operacijski traktovi kakve ima Rijeka rijetko bi se gdje u Hrvatskoj mogli naći, otvoreno priznaju mnogi stručnjaci upućeni u stanje stvari. Za Ogulin, Osijek, Dubrovnik, Split, takvo je stanje stvari odavno prošlost.
Ograničeni prostorni, tehnički, materijalni i ljudski resursi, uvođenjem smjena se dalje pogoršavaju, zaključuje prof. dr. Cicvarić. Osnovni uvjet za promjenu stanja je uređenje operacijskih sala i prostora i njezino objedinjavanje na jednom lokalitetu. Stanje dvije operacijske sale na Kantridi, naime, nije ništa bolje.
