ZAGREB Europski i američki diplomati šokirani su nedavnom odlukom Ukrajine da kriminalizira gotovo sve aspekte proeuropskih prosvjeda, prenose europski mediji.
Zakon usvojen u ukrajinskom parlamentu u četvrtak predviđa kazne od najviše 1275 američkih dolara po osobi ili 15 dana pritvora za postavljanje ili isporuku opreme poput šatora ili zvučnika na oporbenim skupovima, kao i za osobe koje nose maske, rade »ekstremističke« transparente ili formiraju konvoje od pet ili više automobila.
Predviđa se također do 15 godina zatvora za »teško kršenje« javnog reda. Isto tako zabranjuje se prikupljanje informacija o sucima, primjerice o korupciji. Vladi se dopušta da blokira pristup internetu i olakšava oduzimanje imuniteta oporbenim zastupnicima.
Po uzoru na slične zakone u Rusiji, od nevladinih organizacija koje dobivaju novac iz inozemstva traži se da registriraju prihode i proglašava ih se »stranim agentima.«
»Ukrajinskom narodu uskraćena su građanska prava i slobode«, kazao je ukrajinski oporbeni čelnik, boksač Vitalij Kličko.
»Ti zakoni, ako ih Janukovič potvrdi, spriječit će sve oblike građanskog neposluha, otvoriti put represiji i preobraziti Ukrajinu u diktaturu«, ocijenio je mjesni ogranak Transparency Internationala.
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton i europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele izrazili su zabrinutost, kao i američki State Department te ministri vanjskih poslova Litve, Poljske i Švedske.
State Department je ocijenio da odluka ukrajinskog parlamenta »ozbiljno dovodi u pitanje ukrajinsku predanost demokratskim normama.«
»Je li Ukrajina odlučila krenuti putem koji je udaljava od Europe i europskih vrijednosti?«, pita se poljski ministar Radek Sikorski.
Švedski ministar Carl Bildt ocijenio je da ga to podsjeća na Bjelorusiju i da nanosi štetu demokraciji u zemlji i njezinoj neovisnosti. Sjedinjene Države stavile su ukrajinskog ministra unutarnjih poslova i desetak ukrajinskih dužnosnika na nacrt popisa za sankcije.
Ministar Vitalij Zaharčenko na vrhu je popisa 10 do 20 ljudi jer je njegova policija napala mirne proeuropske prosvjednike u Kijevu u studenome prošle godine. Sankcije će biti uvedene ako se takvo nasilje ponovi. One će vjerojatno biti u obliku zabrane putovanja a ne zamrzavanja imovine, no to bi se moglo promijeniti ovisno o razvoju događaja u zemlji, kao i imena na popisu, po izvorima u Washingtonu.
Na Trgu neovisnosti u Kijevu okupi se svake večeri između 500 i 2000 proeuropskih prosvjednika.
Oni prosvjeduju protiv odluke ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča da ne potpiše sporazum o strateškom partnerstvu i slobodnoj trgovini s EU-om. Umjesto toga, Janukovič se okrenuo Rusiji koja mu je odobrila 15 milijarda američkih dolara pomoći i za trećinu nižu cijenu plina.
Janukovič je nakon nasilja 30. studenoga promijenio taktiku. Sada koristi nasilnike koji nisu izravno povezani s državnim strukturama da pretuku pojedine vođe prosvjeda, kao što je novinarka Tatjana Čornovil. Neki su također završili u zatvoru, a režimu bliske televizijske postaje prestale su izvješćivati o prosvjedima.
Ukrajinska vlada usvojila je također nedavno program jačanja ekonomske i trgovinske suradnje s bivšim sovjetskim republikama članicama ruske carinske unije do 2020. Plan ne predviđa pristupanje Ukrajine carinskoj uniji.
Rusija, Bjelorusija i Kazahstan osnovali su 2010. carinsku uniju koja bi 2015. trebala prerasti u Euroazijsku ekonomsku uniju. Armenija je u rujnu prošle godine odlučila da će im se pridružiti.
