Iz programa javnih potreba u kulturi Grada Rijeke za 2014. godinu za glazbenu je djelatnost previđeno 250.000 kuna za 26 korisnika, dok je prošle godine na 23 korisnika bilo raspoređeno 380.000 kuna.
Za program javnih potreba u kulturi koji obuhvaća programsku djelatnost ustanova i ostalih korisnika planirano je 7,8 milijuna kuna, od čega su 2,5 milijuna kuna namijenjena podmirenju dugova iz 2013.
Udruga Diston za godišnji program koncerata »Distune vam predstavlja…« dobit će 9.000 kuna.
– S obzirom na najavljene rezove, vijeće je pokušalo s kakvim takvim iznosima održati glazbenu djelatnost prije svega vidljivom, a ujedno projekcija proračuna daje naslutiti da ne treba previše polagati nade u veće financijske poticaje od strane Grada. Od nekad lijepog kolača za glazbenu djelatnost ostale su samo mrvice. No nešto se da popraviti, smatra Željko Pendić iz Distune promotiona.
Gorak okus
Prema njegovom mišljenju, dva su važna momenta za promjenu ovakvog stanja.
Za manifestacije je prema Programu javnih potreba u kulturi predviđeno 677.000 kuna, 173.000 manje nego prošle godine. Među sedam korisnika koji su se našli na tom popisu nalazi se i KUD Bašćinski glasi koji je za organizaciju IX. ljeta na Gradini dobio 35.000 kuna, 5.000 kuna manje nego u prethodnoj godini, a za XXII. Bašćinske glase 7.000 kuna. Tu je i Udruga Hal koja je za deveti Hal`s All Star Guitar Festival dobila 35.000 kuna što je također 5.000 kuna manje nego u 2013. godini.
– Prvi se odnosi na Grad i njihovo (ne)ispunjavanje obveza koji ostavljaju gorak okus svima onima koji rade redovito, a ujedno i planiraju budžete, a drugi se odnosi na aktivniju ulogu samog vijeća, zapravo komunikaciju između vijeća i samih organizatora. Uzmemo li u obzir specifičnost glazbene djelatnosti s naglaskom na redoviti godišnji program, a naša iskustva pokazuju optimalnost provedbe šest do devet mjeseci unaprijed, da isti bude u najmanju roku kvalitetan i precizan, potrebno je mnogo više truda od pukog stavljanja pod zajednički nazivnik koncertna sezona, a tu su moguća odstupanja, najčešće opet uvjetovana financijama. Bilo bi dobro da vijeće sazove polugodišnji sastanak s revizijom ostvarenog programa te na osnovu toga lakše donese odluke za nastavak godine, bilo da je riječ o smanjenju/povećanju iznosa, sufinanciranju novog programa, otkazivanju programa…, smatra Pendić dodajući kako treba pohvaliti odluku o uvođenju normativa kao mjere regulacije u sufinaciranju.
Kad je riječ o Distuneu, osjećaji su dvojaki. S jedne strane raduje ih činjenica da se situacija promjenila na bolje…
Prazna kasica
Soniru Srdoču za koncertni je program »Jazz sezona 2014.« odobreno 20.000 kuna što je 20 posto manje u odnosu na prošlu godinu.
– Zadovoljan sam i sretan što sam dobio sredstva od Grada Rijeke jer to znači da su prepoznali vrijednost toga što planiram napraviti. Bit će to nastavak projekta »Glazba Istre i Primorja u jazz aranžmanima«, odnosno novi projekt autorskih stvari koji planiram snimati u italiji, otkrio je Grbac dodavši kako je Grad Rijeka kad je to god bilo moguće financijski podržao njegov rad.
Njegov kolega Zoran Majstorović za završnu je godina usavršavanja u jazz glazbi u Italiji također dobio 4.000 kuna.
– Sredstva sam tražio i prije, ali ih nisam dobio. Ovo mi je završna godina studija pa sam ih opet tražio i sada dobio. Novac ću iskoristiti za osnovne troškove puta, instrumentarij… Moram napraviti magistarski rad, pa će mi novac dobro doći za note, ljude koji će svirati… U svakom slučaju, svaka je pomoć super, pokrit će dio troškova, rekao je.
– S obzirom na cijelu situaciju teške ekonomske krize, ne mogu biti nezadovoljan. S druge strane, gledajući ono što se može ostvariti s 20.000 kuna, odnosno s realnih 13.000 kuna kada se od tog iznosa oduzme porez, ne mogu a da ne budem pomalo skeptičan u ostvarenje svrhe programa »Jazz sezona«, a to je – našim sugrađanima pružiti smislenu kompoziciju jazz koncerata kroz cijelu godinu, kaže Srdoč.
Dobiveni iznos iskoristit će za pokrivanje troškova honorara glazbenika, poreza na njihove honorare, troškove ZAMP-a…
– Sve što preostane ide u moju kasicu prasicu i nadam se na ljeto jednom lijepom krstarenju tropima (smijeh). Nažalost, gotovo je nemoguće ostvariti pozitivan rezultat jazz koncerta. S jedne strane tu je relativno malo slušateljstvo, a s druge strane nizak standard hrvatskih građana koji ne omogućuje cijenu ulaznice koja bi pokrila održavanje koncerata jazz glazbe. To, uz vrlo visoku cijenu ukupne produkcije – ZAMP, MUP, transport, porez na honorar glazbenika, porez na prodajnu cijenu ulaznica, smještaj… – čine jazz vrlo nazahvalnim muzičkim žanrom i jedino što će preostati nakon pokrivanja osnovnih troškova jest zadovoljstvo zbog zadovoljstva slušatelja, zaključio je Srdoč.
Svjesni krize
Udruzi Ri Rock pripalo je 13.000 kuna. Za koncertnu sezonu u riječkim klubovima te za serijal koncerata Delta summer street session 3 dobila je po 4.000 kuna, dok je Music Box glazbenim radionicama namijenjeno 5.000 kuna. Osim toga, Udruga Ri Rock od iznosa namijenjenih manifestacijama dobila je i 10.000 kuna za 36. Ri Rock festival. Isti iznos odobren je i za prošlogodišnji festival. Ta su sredstva dijelom isplaćena, dok će ostatak vjerojatno biti isplaćen do sredine ove godine.
– Što se tiče ovogodišnjih sredstava, zadovoljni smo s te strane što smo dobili sredstva za jedan projekt više nego u 2013. godini. Svjesni smo da je kriza i da Grad očito ne može pokriti sve naše potrebe. S odobrenim iznosima pokušat ćemo odraditi sve planirane programe, što kvalitetnije i na zadovoljstvo svih nas. Sredstva definitivno nisu dovoljna za pokrivanje svih troškova, mislim da ona mogu pokriti možda 40 posto troškova za navedene programe. Možda sam i preoptimističan…, kaže predsjednik Udruge Ri Rock Nikola Jovanović.
Fiktivni iznos
Vokalnoj skupini Octachord za sudjelovanje na 7. međunarodnom natjecanju zborova i vokalnih skupina Solevoci koje se održava u talijanskom Vareseu u lipnju ove godine Grad je dodijelio 4.000 kuna, što je 1.000 kuna manje nego u 2013. godini.
– Dodijeljena svota neće biti dostatna za pokriće svih troškova pa ćemo ostali iznos pokriti iz sredstava stečenih djelatnošću udruge i vlastitih sredstava. S obzirom na financijsku krizu, zahvaljujemo Gradu što je i ove godine prepoznao naše djelovanje kao vrijedno novčane podrške, poručili su iz Octachorda.
– Škatula je davnih dana u drugačijoj strukturi dobila nešto novca za tadašnje projekte, ali moramo reći da nikad nismo prijavljivali glazbeni program. Ovogodišnja prijava je napisana kao financijska i programska podrška strukturi koja radi unazad više od pet godina. Iznos koji smo dobili možda će pokriti nekoliko koncerata, a ostalo će, čini mi se, i dalje biti na strogoj »uradi sam« bazi organizacije gdje se izvođač plaća iznosom s ulaza. Iskreno, nisam očekivao ikakav novac. Tih 4.000 kuna može pokriti možda ZAMP za neki višemjesečni period i možda eventualno honorar bendu, kaže Damir Batarelo iz Udruge Škatula.
Prema njegovom mišljenju, alarmantniji je podatak da se zakonski mijenja način isplate putnih troškova zakona.
– Zbog toga ne mogu sa sigurnošću tvrditi na što će se potrošiti iznos. Osobno, s druge strane javnih potreba u kulturi, čini mi se sumanuto projekt provesti, napraviti izvještaj i onda možda polovicom 2015. dobiti polovicu iznosa. Taj fiktivan iznos ne budi među organizatorima mir, više nervozu jer je netko kao prepoznao trud i dodijelio taman novca. No, taj kontinutet gradske politike me toliko ne iznenađuje jer sam godinama u svojevrsnom glazbenom podzemlju. Pokušaj dobivanja sredstava me još jednom nagnao na preispitivanje oko prave koristi tog naizgled velikog, no za ciklus koncerata nedovoljnog iznosa, zaključio je.
Metro-Školjić d.o.o. za koncertni program u Tunelu dobio je 8.000 kuna, dok će Udruzi Pajol za drugo izdanje festivala Ritam s mora pripasti 1.000 kuna više.
– Ovo je prvi put da dobivamo sredstva od Grada. Drago nam je da je Grad prepoznao festival i dao nam podršku za organizaciju. Iznos potpore je dosta skroman, ali i to nam puno znači i daje nam dodatnu energiju za nastavak rada, kaže Haris Tančica iz Udruge Pajol.
Udruga Prijatelji urbane kulture za koncertni program »PUK 2014.« dobit će 5.000 kuna.
– To je i više nego upola manji iznos od onoga s kojim se Grad obavezao sufinancirati naš prošlogodišnji program, ali zadovoljni smo jer su sredstva podjednako raspoređena među organizatorima koncerata, tako da ćemo ove godine u Rijeci zasigurno gledati odlične koncerte. Više problema stvara nam koncept isplate sredstava po kojem bi sredstva trebali dobiti tek nakon realizacije programa, znači tek nakon što organiziramo sve koncerte. Logično je da bi nam bilo bolje da sredstva imamo prije realizacije programa, ali kako kaže poslovica bolje ikad nego nikad, smatra tajnik Udruge Vanja Sedlanić podsjećajući kako je PUK prošle godine, između ostaloga, organizirao koncerte nekoliko manjih, ali renomiranih stranih sastava koji su u sklopu svojih europskih turneja posjetili i Rijeku.
To su TTNG, Mylets, El Ten Eleven i Joan of Arc. Cijena ulaznice za nastupe tih grupa u ostalim europskim gradovima iznosila je desetak eura u pretprodaji, dok je u Rijeci cijena ulaznice bila 40 kuna, odnosno za Joan of Arc svega 25 kuna.
Mali komadići
– Što smo tražili, to smo i dobili. Megalomanski projekti i hiperprodukcija nas ne zanimaju, tako da ćemo se i dalje posvetiti dovođenju relevantnih svjetskih sastava u Rijeku. Oni koji su do sada pratili naš rad znaju što mogu očekivati, a one koji nisu upoznati s našim radom pozivamo da 16. veljače dođu u Tunel na koncert Tera Melos, američkog sastava čiji nastupi nikoga ne ostavljaju ravnodušnima, dodao je.
Udruga Maraton za međunarodne a cappella susrete Vocal Marathon 2014. dobila je 14.000 kuna, što je 4.000 više u odnosu na lani, s tim da su prošle godine dobili i i 8.000 kn za Studio Maraton – glazbene radionice za djecu i mlade. Budući da je i sam bio član Kulturnog vijeća za glazbenu i glazbeno-scensku umjetnost Grada Rijeke, predsjednik Udruge Maraton, poznati riječki glazbenik i producent Olja Dešić dobro je upoznat s kriterijima raspodjele gradskog novca te smatra da postojeći način i nije najbolji.
– Netko ne može računati da će s 3.000 kuna napraviti dobar projekt… Sve su to mrvice u odnosu na realne troškove. Jako je teško raspolagati novcem na način da se on raspačava u male komadiće i dijeli mnogima. Trebalo bi strateški odabrati pet projekata godišnje i podijeliti novac kako treba, da barem netko nešto napravi. Ovako svi radimo brdo jeftinih projekata… Zato mislim da bi trebalo odabrati strateške projekte za jednu godinu, a sljedeće godine neke druge. Trebalo bi to napraviti tako da netko dobije ozbiljne novce i da garantira da ih je dobro uložio, mišljenja je Dešić.
