RIJEKA » Sve je počelo e-mailom poslanim na službene adrese Odjela za kulturu Grada Rijeke, kao i na adrese riječkih kulturnjaka vezanih uz knjigu, u kojem se poziva na sastanak Odjela i korisnika proračuna radi nagomilanih problema na lokalnoj sceni. Autorica elektroničke poruke bila je riječka književnica i aktivistica Kristina Posilović i iako se u naknadnoj e-mail prepisci nije činilo da će se sastanak održati, to se ipak dogodilo prošlog četvrtka.

   Sastanku su se odazvali: pročelnik Odjela za kulturu Ivan Šarar, viši stručni suradnik za knjižnu, knjižničnu i nakladničku djelatnost Alen Kapidžić, ravnateljica Direkcije programa Helena Semion Tatić, vijećnici Kulturnog vijeća za knjigu Lea Lazzarich i Zoran Krušvar, predsjednik HDP-a Nikola Petković, izdavač i pisac Milan Zagorac, književnica Tea Tulić te predstavnici udruga Matija Budimir i Marina Vrđuka Beleš.

Nužni sastanci

Kristina Posilović potvrdila nam je da je sastanak bio uspješan, ali da je toliko nagomilanih problema da je teško očekivati njihovo lako rješavanje. Zato je i napomenula da su se svi složili da je ovake sastanke potrebno što češće održavati, barem jednom do dvaput godišnje. Tako će se drugi sastanak održati već 10. srpnja, kada će se konkretno razgovarati o točkama koje su se na prvom sastanku načele, ali i o onima koje nisu došle na dnevni red.

   Posilović navodi četiri ključne točke. Prva i najvažnija dovela je do iniciranja ovog sastanka. Naime isplata 53 posto sredstava iz 2013. godine prebacila se za tekuću 2014., pa je mnogim korisnicima proračuna, koji su svoje projekte pripremili ili već zaključili, voda došla do grla zbog nenaplaćenih računa iz prošle godine.

   – Programi iz 2014. pod velikim su upitnikom. Time se izravno dovodi u pitanje opstojnost cijele riječke književne scene koja, s jedne strane, individualno daje izvrsne rezultate, a s druge je strane totalno marginalizirana. Ispada da nije ni u kakvom strateškom interesu Odjela za kulturu poticati stvaralaštvo, razvijati publiku, a da ne govorim o međunarodnoj suradnji koja je prijeko potrebna kako bismo izašli iz lokalnih okvira, konačno! – kaže Posilović, navodeći da je i bez obzira na (su)financiranje vrlo važno utvrditi koji su prioriteti u području knjige i nakladništva i postoji li sustavna briga ili nebriga za taj sektor.

Klauzula o avansu

Po tom pitanju, kaže Posilović, pročelnik Šarar dao je svoje obećanje da se u narednim godinama iznosi za knjigu neće dodatno smanjivati. Predloženo je i da Grad pokuša kod Ministarstva kulture urgirati na rješavanje nakladničke i književne situacije u Rijeci, no nije se utvrdilo kako bi se to odradilo. Predloženo je i da se u ugovor s izdavačima uvede klauzula o obavezi isplate 30 posto od sufinanciranog iznosa avansno, što je prihvaćeno. A prihvaćen je i prijedlog da Odjel bude podrška pri pronalaženju dodatnih izvora financiranja za programe. Tu se pokušalo dati i odgovor na pitanje kako?, pa je je utvrđeno da Grad uvijek može izdati pismo potpore ili može organizirati sastanak sa zainteresiranim sponzorima.

   Pod drugom točkom sastanka bila je izražena bojazan o neopravdanosti najava da će se za 2015. i 2016. godinu povećati proračunska izdvajanja za knjigu za 17 posto, no Šarar je prije nego je to uspio objasniti morao otići na drugi sastanak te je ostalo upitno kako se može govoriti o povećanju kada puno novaca ni za 2013. i 2014. godinu nije isplaćeno.

   Bilo je riječi i o dvjema glavnim manifestacijama koje se sufinanciraju iz gradskoga proračuna – Goranovom proljeću i sajmu knjiga vRIsak. Prema sudionicima sastanka one ne zadovoljavaju minimalne profesionalne standarde ni angažmanom na polju publike niti odnosom prema riječkim sudionicima u manifestacijama pa se postavilo pitanje što ostaje građanima i lokalnoj sceni nakon svega.

Cjelogodišnji kontinuitet

Zaključeno je da su ljudi s riječke scene dovoljno sposobni, profesionalni i kompetentni da sami mogu organizirati takva događanja. Rečeno je i da je ideja o jednoj velikoj manifestaciji možda pogrešna te da bi bilo bolje da postoji cjelogodišnji kontinuitet. Do sljedećega sastanka trebalo bi formirati prijedlog jednog krovnog programa koji bi povezao događanja na sceni.

   Četvrta točka ostala je za neka druga vremena, ali Posilović napominje da je Rezidencija Kamov sada crna rupa s ogromnim potencijalom. Jednako tako, Posilović je predložila i da se u vezi s novooformljenim gradskim književnim stipendijama uvede i mikrostipendija za prvijence od 5.000 kuna. Prijedlog je naišao na odobravanje, no i pred njega se postavio problem, dakako, novaca.