Da se povijest ponavlja, barem u slučaju prodaje Mercatora, nije potrebno posebno dokazivati. Nakon što je predzadnji pokušaj prodaje slovenskog trgovačkog diva propao potkraj 2011., upravo u trenutku kada je na parlamentarnim izborima pobijedio dugogodišnji direktor Mercatora Zoran Janković, i sadašnji pokušaj prodaje ulazi u završnicu točno usred nove izborne groznice koja trese Sloveniju.

Cijeli posao mora biti okončan do konca lipnja, a slovenski parlamentarni izbori zakazani su za 13. srpnja. Mercator je nedavno postigao dogovor s vjerovnicima o restrukturiranju svojih dugova što je bio jedan od uvjeta za sklapanje posla s Agrokorom, no i taj se dogovor u Sloveniji tumači i kao spremnost Mercatora da nastavi samostalnim putem, bez Ivice Todorića. Iako se čini da je prodaja Mercatora ušla u fazu u kojoj taj hrvatsko-slovenski »posao stoljeća« ništa više ne može zaustaviti, u Sloveniji cijeli slučaj poprima gotovo mitske dimenzije, postajući prvorazrednom predizbornom temom.

   To nije više mogla ignorirati ni slovenska vlada koja obavlja samo tekuće poslove, jer se i odlazeća premijerka Alenka Bratušek i sama našla na udaru optužbi zbog promjene stava prema prodaji Mercatora, budući da je prije godinu bila protiv ulaska Agrokora u Mercator, smatrajući da bi u tom slučaju jednu zaduženu tvrtku kupila druga još zaduženija, da bi onda odjednom podržala prodaju. Premijerka Bratušek tako da je sa prošlotjedne sjednice vlade od Slovenskog državnog holdinga, zaduženog za privatizaciju državnih udjela u poduzećima, zatražila izvještaj o tijeku prodaje i rizicima koji proizlaze iz prodaje, odnosno neprodaje Mercatora. Šef državnog holdinga Matej Pirc, međutim, odlazećoj premijerki poručuje da se ne namjerava miješati u prodaju »najboljeg susjeda«, kako u Sloveniji reklamiraju Mercatorove trgovine, te da će najprije dobro proučiti je li takav zahtjev uopće u njegovoj nadležnosti.

Opus Dei

Jasno je i zašto. Iako je politika imala, i još uvijek ima, zadnju riječ kada je riječ o prodaji Mercatora, država više nije neposredan vlasnik Mercatora, nego samo posredan, preko Nove ljubljanske banke, koja je jedan od većih vlasnika Mercatora. Međutim, država ne sudjeluje izravno u postupku prodaje, iako je slovenski sindikati i brojni protivnici prodaje pozivaju vladu da izravno intervenira i zaustavi posao za koji su uvjereni da je štetan za Sloveniju.

   Istodobno se u slovenskim medijima pojavljuje sve više priča koje imaju zajednički nazivnik: pokušaj kompromitacije prodaje Mercatora. Nedjeljnom dnevnik tako tvrdi da je projekt prodaje Mercatora samo jedna kockica u projektu rasprodaje i pljačke Slovenije, u kojem sudjeluju EU te »vatikanski, slovenski i hrvatski Opus Dei«. Kupovina Mercatora i njegove goleme imovine, prema tom listu, predstavlja pokušaj spašavanja Todorića, koji je u »mizernom financijskom stanju«, ali ujedno i pokušaj spašavanja Unicredita od bankrota koji mu prijeti zbog golemih kredita što ih je ta banka dala Agrokoru. Sve u svemu, uvjereni su u Nedjeljnom dnevniku, na kraju će cijela priča oko prodaje Mercatora, kada se otkriju »poznata i vrlo poznata imena (u crkvi, banci, vladi, tajnim organizacijama), koja su primila potkupnine za lobiranje u korist Agrokora«, biti gora od afere Patria. A afera Patria, znamo, okončana je međunarodnim skandalom i zatvorskim kaznama za protagoniste.

   Marko Golob, vjerojatno najveći, ili barem najglasniji slovenski protivnik prodaje Mercatora, nazvao je prije nekoliko dana tu transakciju »Watergateom slovenske politike« i »izdajom«.

Na štetu zaposlenika

Ugledna ljubljanska Mladina pak prodaju Mercatora uspoređuje s najezdom biblijskih »skakavaca«, zbog posljedica koje u slučaju prodaje prijete slovenskim dobavljačima i proizvođačima hrane, po uzoru na »najezdu« zloglasnih fondova rizičnog kapitala, među kojima je i Blackstone, koji se spominje i kao jedan od financijera Agrokora, na njemačke tvrtke potkraj devedesetih. »Skakavci« preuzimaju tvrtke samo na kraći rok, a prije nego što ih odbace iscijede ih i financijski iscrpljuju, na štetu zaposlenika i njihovih plaća, ali i strateškog razvoja poduzeća, isključivo radi maksimiziranja profita svojih vlasnika.

   Tako će se, upozoravaju, dogoditi i u ovom slučaju. Agrokor će investiciju u Mercator vratiti za samo dvije godine, i to otpuštanjem 1200 do 1600 radnika, izbacivanjem slovenskih proizvođača s polica i produljenjem rokova plaćanja. Prema analizi dvojice slovenskih ekonomista, Velimira Bolea i Petera Rebeca, u slučaju prodaje Mercatora propast će čak 400 slovenskih poduzeća s 10 tisuća zaposlenih, a na (državne) banke će pasti dodatnih milijardu eura nenaplativih potraživanja. Tako bi cijenu prodaje Mercatora zapravo platila Slovenija.

   Naravno, sve to pod uvjetom da se posao uopće zaključi. A vremena je sve manje. Kao što rekosmo, rok za okončanje posla ističe zadnjeg dana lipnja.