Tribina na Pećinama

Prekomjerni decibeli: Sloboda zvuku ili mir stanarima?

Ivana Kocijan

Na tribini je glavna tema bio otkazani Ritam s mora kojem je ove godine presudilo sedmero nezadovoljnih susjeda. Svi sudionici tribine složili su se da je glavni i najveći problem u tom slučaju nedostatak komunikacije i dijaloga



RIJEKA Otkazivanje drugog izdanja festivala Ritam s mora bio je jedan od povoda organiziranja javne tribine pod nazivom »Politika korištenja javnog prostora«. Događanje održano u organizaciji Nemirnih studija prekjučer je na Pećinama, na pontonu na kojem se proteklog vikenda trebala proizvoditi glazba, okupilo Emila Jurcana iz Građanske inicijativa za Muzil iz Pule, profesora s ljubljanskog Fakulteta političkih znanosti Andreja Lukšića, odvjetnika i stanovnika Pećina Berislava Pavišića, profesora s Filozofskog fakulteta u Rijeci Nebojšu Zelića te suorganizatora prošlogodišnjeg festivala Ritam s mora Damira Radovića. Iako su bili pozvani, u tribini nisu sudjelovali predstavnici Grada Rijeke kao ni stanari Mjesnog odbora Pećine.


Unatoč tome što se na okupljanju trebalo raspravljati o tome je li javni prostor svačiji ili ničiji, tko ga ima pravo koristiti i pod kojim uvjetima i sličnim temama koje traže jaču participaciju građana, na tribini je ipak glavna tema bio otkazani Ritam s mora kojem je, iako je riječ o pozitivnoj inicijativi koju je podržao i Grad Rijeka, ove godine presudilo sedmero nezadovoljnih susjeda. Svi sudionici tribine složili su se da je glavni i najveći problem u tom slučaju nedostatak komunikacije i dijaloga. Žaklin Mamilović iz Udruge Pajol koja organizira festival, istakla je kako su organizatori bili dijalog, za ali ne i Pećinari.


– Ovo je zatvorena sredina, i tu nije bilo diskusije, dodala je Mamilović koja zajedno s Harisom Tančicom vodi kafić Pajol i već četiri godine pomaže u uređenju plaže i vraćanju ljudi na more.


Razborita odluka




–  Vi možete misliti da ste dio susjedstva, ali mi vas ne smatramo svojim susjedstvom, riječi su predstavnika stanara nakon kojih su donijeli konačnu odluku o otkazivanju festivala koji je, između ostalog, u sportskim, likovnim i ekološkim radionicama trebao okupiti i 150 djece iz dvije škole i jednog vrtića.


 Odvjetnik Berislav Pavišić smatra da je odluka organizatora o otkazivanju festivala, unatoč tome što su svi preduvjeti za njegovo održavanje bili ispunjeni, bila razborita i imat će dalekosežnije učinke. Prema njegovim riječima, prekjučerašnja je tribina prvi korak u buđenju prava na razmišljanje o tome imaju li građani Rijeke pravo na okupljanja na plaži i sličnom. Kao i drugi riječki govornici, složio se s tvrdnjom da su Pećine zatvorena, rezidencijalna sredina u kojoj je zadnje masovno okupljanje zabavnog karaktera organizirano sredinom 80-ih. Iako misli da Ritam s mora ne bi narušio mir stanara, smatra da je dobra strana otkazivanja festivala u tome što je ono otvorilo brojna pitanja i dovelo do propitivanja opravdanosti događaja koji ima podršku Grada.  Usporedbu s Ritmom s mora pokušao je dati Emil Jurcan iz Građanske inicijativa za Muzil iz Pule koji je prisutne upoznao s problemom bivšeg vojnog područja u Puli previđenog za golf resort koji se sada nalazi u urbanističkom planu grada. Osim što je istaknuo da se davanjem vojnih zona u turističku funkciju i koncesiju država želi odreći upravljanja i prebaciti ga na privatne inicijative, dodao je i kako Muzil predstavlja simbol građanske participacije i prisvajanja javnog dobra jer je potaknuo građane da se bore za upravljanje i korištenje javnih prostora. S pulskim Muzilom usporedio je projekt riječke Delte koji smatra vrlo kontroverznim, iako se za razliku od Pule u Rijeci o tome ne debatira. U raspravu su se uključili i gledatelji među kojima i redatelj Marin Lukanović koji smatra da se problem Muzila i Ritma s mora ne mogu se uspoređivati jer u Rijeci problem nije u korištenju javnog prostora, nego u komunikaciji u lokalnoj zajednici, odnosno blokadi koja postoji zbog male grupe ljudi.

7 nedvojbenih


Buka je do sada bila čest uzrok otkazivanja glazbenih događanja, a podsjetio je na to i Damir Radović koji je spomenuo festival Opatijske barufe koji je također ugašen zbog toga što je buka smetala opatijskim hotelijerima. Spomenut je i riječki Carnival Party koji se morao odseliti s Koblerovog trga jer je smetao susjedima.


 Andrej Lukšić istaknuo je kako je glavni problem Ritma s mora buka koju festival stvara te »7 nedvojbenih« kojima to smeta i koji se kriju se iza buke kao temeljnog problema. Iako se buka doima kao nerješiv problem, on je ponudio neka rješenja poput toga da se smanji razina buke, da se ranije završi s programom i susjedima ponudi da tijekom tri dana festivala odu u toplice. Da takvo nešto nije nemoguće, potvrdio je Emil Jurcan koji je otkrio da se to radi u Puli tijekom festivalizacije grada u ljetnim mjesecima. Da je suživot moguć, predstavnik pulske scene pokazao je na primjeru punka festivala Monteparadiso koji se u početku održavao u napuštenoj tvrđavi u rezidencijalnoj četvrti u Puli. Kada je Grad htio izbaciti korisnike tvrđave, stanari su stali na njihovu stranu jer su prepoznali pozitivan rad organizatora.Tribini »Politika korištenja javnog prostora« prethodio je mirni prosvjed pod nazivom »Sloboda zvuka« koji je za cilj imao iskazivanje nezadovoljstva trenutnim stanjem na glazbenoj, alternativnoj i kulturnoj sceni u Rijeci. Iako je dolazak na prosvjed na Facebooku potvrdilo više od stotinu »gostiju«, kako to obično biva, u prosvjednoj je šetnji održanoj na potezu Palach – Pećine na kraju sudjelovalo tek njih dvadesetak.

Sloboda zvuka


Iako se nadao da će broj prosvjednika biti veći, organizator događanja Nikola Jovanović bio je zadovoljan okupljanjem.– Ljudi su se odazvali, sve je odrađeno bez problema i to je dobro. Možemo tražiti razloge zašto nije bilo više ljudi – zato što je toplo, zato što je subota pa su otišli nekamo drugamo, ali ovo je činjenično stanje u gradu. Ljudi su pasivni i ne reagiraju, svi očekuju da netko drugi nešto povede. Danas je bila prilika da se iskaže nezadovoljstvo i nadam se da će ovo potaknuti ljude na razmišljanje, kako one koji upravljaju gradom tako i nas koji se bavimo i scenom, ali i probuditi kolektivnu svijest građana ovog grada. Otkazivanje bilo kakvih manifestacija u gradu poput Rijeke je poražavajuće, ionako se ništa ne događa i od svih gradova na obali u Rijeci imamo najmanje kulturnih događanja ljeti. Festival Ritam s mora je prošle godine bio puno pogodak, bilo je deset tisuća ljudi na njemu, a njegovo ovogodišnje otkazivanje zbog pritiska sedam građana je žalosno, zaključio je Jovanović.