RIJEKA  Oko polovine zaposlenih u Kliničkom bolničkom centru Rijeka ovaj je mjesec dobilo od četiri do deset posto manju plaću za travanj što preračunato u kune iznosi od 100 do 500 kuna manje plaće za sve zaposlene sa stažom dužim od 20 godina. Radi se o primjeni zakona o uskrati prava na uvećenje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža koji je stupio na snagu 1. travnja i primjenjivat će se do konca godine. Predsjednica Sindikata zdravstva Hrvatske Radmila Belobrajić Čahut tvrdi da su zaposleni u riječkoj bolnici revoltirani još jednim smanjenjem plaća u korist državnog, a ne bolničkog proračuna.

– Konkretno plaće su manje za iznose od 93 koliko je manja plaća za spremačicu s 20 godina radnog staža do 537 kuna koliko je umanjena plaća liječniku specijalistu s 35 godina radnog staža. Na ovaj način na riječkom je KBC ušteđeno 650 tisuća kuna mjesečno, no ta ušteda ne ide u bolnički već u državni proračun. Da je kojim slučajem taj novac ostao u KBC-u Rijeka, do kraja godine imali bismo oko šest milijuna kuna uz pomoć kojih bismo barem donekle mogli poboljšati uvjete rada, liječenja i dijagnostičke opreme. Primjerice, zbog kvara endoskopskog stupa na Klinici za otorinolaringologiju na toj su klinici smanjeni zahvati za 30 posto u posljednja dva mjeseca. Sam stup košta 350 tisuća kuna, i iako je odavno trebao biti zamijenjen novim, zasad ništa od te nabave, kaže Belobrajić Čahut. 

Prema njezinom mišljenju, nedopustivo je da samo četiri mjeseca nakon potpisivanja granskog kolektivnog ugovora koji jasno regulira pravo na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža Vlada donosi zakon kojim derogira granski kolektivni ugovor. 

Osim manjih plaća za polovicu zaposlenih, sa svibnjem riječka bolnica raspolaže i s manjim mjesečnim budžetom. Bolnički proračun ovaj put je smanjen za 2,1 milijun kuna i iznosi 40,8 milijuna kuna. Takav bolnički proračun KBC Rijeka posljednji je put imao 2006. godine, a predsjednica Sindikata zdravstva Hrvatske to ocjenjuje nedopustivim s obzirom na potrebe bolnice i drastičan porast troškova u odnosu na razdoblje prije osam godina.

– Naši mjesečni rashodi trenutačno iznose 62 milijuna kuna. Mjesečno nam nedostaje barem pet milijuna kuna, a Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje duguje riječkoj bolnici 30 milijuna kuna za posljednja četiri mjeseca. Radi se o sredstvima iz dopunskog zdravstvenog osiguranja i realizacije usluga izvan bolničkog proračuna odnosno viška našeg rada. Drugim riječima, HZZO ne plaća posao koji je obavljen, a pritom ne poštuje rok od 60 dana koliko je rok za plaćanje, dodaje Belobrajić Čahut i zaključuje da nesposobno vodstvo HZZO mora svoja mjesta prepustiti onima koji će braniti proračune bolnica, a ne samo budžet fonda.