SARAJEVO Vlade Federacije Bosne i Hrecegovine i Republike Srpske u ponedjeljak su donijele odluke o proglašenju 20. svibnja danom žalosti zbog brojnih žrtava koje su odnijele višednevne katastrofalne poplave u Bosni i Hercegovini.

BiH: nesreća ujedinila dva entiteta, 20. svibnja zajednički dan žalostiSARAJEVO – Vlade Federacije Bosne i Hrecegovine i Republike Srpske u ponedjeljak su donijele odluke o proglašenju 20. svibnja danom žalosti zbog brojnih žrtava koje su odnijele višednevne katastrofalne poplave u Bosni i Hercegovini.Iako se radi o odvojenim odlukama, one su ipak prvi puta ujedinile dva entiteta koji su gotovo podjednako nastradali od višednevnih bujica i klizišta pri čemu je poginuo veći broj osoba.Objedinjenih brojki o broju poginulih u poplavama u BiH još nema a ministar unutarnjih poslova Republike Srpske Radislav Jovičić u ponedjeljak je kazao kako je do sada potvrđena smrt od utapanja 17 osoba, najviše na području Doboja. Pretpostavlja se kako bi približno toliko stradalih moglo biti i u FBiH.Odlukom o proglašenju dana žalosti otkazane su sve javne manifestacije zabavnoga i sportskog karaktera a medijima je naloženo da svoj program prilagode zajedničkom prisjećanju na sve postradale. Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u ponedjeljak je u povodu katastrofalnih poplava koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu uputio posebnu poruku u kojoj je pozvao na solidarnost i pomoć ugroženima.»Pozivam sve ljude dobre volje na solidarnost da ublažimo patnje ljudi koji su ostali bez osnovnih životnih potreba za život. Posebno potičem da susjedne župe iskažu solidarnost u materijalnoj, moralnoj kao i bratskoj pomoći sa župama pogođenim poplavama i klizištima. Neka se i dobrovoljno angažiraju u raščišćavanju posljedica poplava i klizišta kako bi se što prije povratio normalan život«, stoji u poruci kardinala Puljića.Pogođeno područje Orašja u ponedjeljak je posjetio i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko koji je pozvao mjerodavne čimbenike u Hrvatskoj da se pripreme za mogući prihvat nekoliko tisuća ljudi iz tog mjesta. »U Orašju je situacija dramatična isto kao i u Hrvatskoj, jer je Orašje okruženo vodom koja sada iz rijeke Bosne nadire prema samom centru grada«, rekao je Karamarko.Upozorio je i da tamošnje službe procjenjuju kako bi se tijekom noći i sutrašnjeg dana moglo dogoditi da Orašje bude poplavljeno.Stanovnici Orašja nemaju kamo ići nego se povlačiti preko mosta u Hrvatsku, rekao je. »Radi se o nekoliko tisuća ljudi jer je situacija dramatična«, rekao je Karamarko. (Hina)

Neviđene poplave koje su proteklog tjedna opustošile više od polovice teritorija Bosne i Hercegovine pokrenule su i brojne mine postavljene tijekom rata od 1992. do 1995. godine što predstavlja veliku opasnost za stanovništvo u ugroženim područjima, upozorio je u ponedjeljak predstavnik Centra za uklanjanje mina BiH (BH MAC) Saša Obradović.

On je potvrdio kako su tom centru već dobili informacije da je vodena bujica pokrenula mine iz minskih polja na području Bosanske Krupe, a strahuje se da je slično stanje i u ostalim područjima koje je u proteklim danima ugrozila poplava.

»Najkritičnije je stanje na području Doboja, Maglaja, Unsko-sanske županije i Bosanske Posavine«, kazao je Obradović za BH Radio 1.

Podsjetio je na činjenicu da su tijekom proteklog rata minska polja najgušće raspoređena na obalama rijeka koje su ujedno predstavljale crtu razdvajanja poput Bosne, Usore, Une, Sane i Spreče.

Vodena bujica je proteklih dana odnijela sve oznake takvih ranije identificiranih minskih polja, a strahuje se da je mulj odnio neke od mina koje se sada mogu pojaviti na mjestima gdje ih nikada nije bilo.

»Mulj je mogao pokrenuti neke mine i potrebno je biti krajnje oprezan pri radovima«, kazao je Obradović konstatirajući kako je ova opasnost veliki izazov za pirotehničare ali i za cijelu državu.

Procjena je BH MAC-a kako je diljem zemlje na sumnjivim površinama razbacano više od 120 tisuća različitih mina.

Identificirano je više od 9400 mikrolokacija na kojima postoji opasnost od skrivenih mina, a to je 2,4 posto ukupnog teritorija države.

Do posljednih se poplava procjenjivalo kako te mine potencijalno mogu ugroziti 540 tisuća ljudi koji žive i rade u blizini sumnjivih područja.

Od 1996. godine od mina postavljenih tijekom rata u BiH je stradalo 1.726 osoba, od čega je bilo 600 smrtnih slučajeva.

Samo od početka ove godine od mina su poginule četiri osobe, a još osam je teže ili lakše ozlijeđeno.