Financijska imovina s udjelom u BDP-u od 97,5 posto na kraju 2013. bila je čak dvostruko veća od prosjeka regije
RIJEKA Financijska imovina građana Hrvatske s udjelom u BDP-u od 97,5 posto na kraju 2013. bila je relativno najveća među zemljama središnje i istočne Europe (SIE), stoji u najnovijem istraživanju UniCredita. Zapravo, navodi se, bila je čak dvostruko veća od prosjeka regije, odnosno za trećinu veća od prosjeka regije bez Rusije i Turske, te je tako dosegla gotovo polovinu usporedivog udjela financijske imovine građana u BDP-u Austrije, Njemačke i Italije.
Promatrajući sastav financijske imovine, primjetno je da »novčana imovina« koja se sastoji od gotovog novca u optjecaju i depozita u domaćoj i stranoj valuti i dalje prevladava, stoji u analizi.
Značajno je povećana i u odnosu na stanje (72,7 posto udjela u BDP-u) s kraja 2008., posljednje pretkrizne godine, ponajviše zahvaljujući porastu imovine građana u mirovinskim fondovima i bankovnim depozitima. No, jednim je dijelom na povećanje udjela utjecalo i nominalno smanjenje BDP-a od 4,4 posto u tom razdoblju, stoji u analizi. S druge strane, udio financijskih obveza hrvatskih građana u BDP-u od 39,2 posto je također na kraju 2013. bio relativno najveći među zemljama SIE regije, ali je razlika u odnosu na prosjek regije ipak bila nešto manja u usporedbi s financijskom imovinom. U odnosu na udio zaduženosti građana Austrije, Njemačke i Italije u BDP-u (58 posto), zaduženost hrvatskih građana relativno je bila samo za trećinu manja.
Valja, međutim, naglasiti da je u razdoblju od 2008. do 2013. došlo do značajnog razduživanja hrvatskih građana, te su njihove ukupne financijske obveze na kraju 2013. bile čak i nominalno niže za 2,2 posto u odnosu na stanje zabilježeno na kraju 2008. godine. Udio zaduženosti u BDP-u ipak je nešto povećan (s 38,3 na 39,2 posto) zbog spomenutog istodobnoga nominalnog smanjenja BDP-a. Neto financijska imovina hrvatskih građana je zahvaljujući opisanim kretanjima bruto imovine i obveza na kraju 2013. s udjelom u BDP-u od 58,3 posto bila ne samo najveća među državama SIE regije, nego je u razdoblju nakon 2008. i rasla znatno brže od prosjeka regije, te je dosegla gotovo 40 posto usporedivoga udjela neto financijske imovine građana Austrije, Njemačke i Italije u BDP-u, navodi se u analizi UniCredita.
U cjelini, ukupne financijske obveze u 2013. predstavljale su 21 posto BDP-a regije srednje i istočne Europe, dok je u Austriji, Njemačkoj i Italiji taj udio iznosio 59 posto. Nasuprot tome, stoji još veća razlika u imovini građana: ukupna financijska imovina u regiji SIE dosegla je tek 48 posto BDP-a, u usporedbi s čak 207 posto BDP-a u Austriji, Njemačkoj i Italiji.
Općenito, stoji u analizi, neto financijska imovina građana u srednjoj i istočnoj Europi više je nego udvostručena od 2004. godine te je lani dosegnula gotovo 780 milijardi eura. Unatoč tome, udio neto financijske imovine kućanstava u SIE u BDP-u u prosjeku i dalje iznosi otprilike četvrtinu usporedivog udjela u velikim razvijenim zemljama, što ukazuje da u tom pogledu postoji značajan prostor za dodatno približavanje regije zapadnoj Europi. Usporedbe radi, neto financijska imovina građana Austrije, Njemačke i Italije u 2013. iznosila je 6.800 milijardi eura. Međutim, globalna financijska kriza 2008. i 2009., a donekle i dužnička kriza u Europi 2011., uzrokovali su privremeno smanjenje financijske imovine, uglavnom zbog gubitaka na tržištima kapitala te promjena u sastavu financijske imovine, navodi se u strateškoj analizi UniCredita.
