KIJEV  U »antiterorističkoj operaciji« koju su u subotu pokrenule snage proeuropske vlade u Ukrajini protiv naoružanih proruskih ustanika na istoku zemlje bilo je »mrtvih i ranjenih s obje strane«, izjavio je ukrajinski ministar unutarnjih poslova Arsen Avakov.

»S naše strane je ubijen časnik sigurnosnih službi«, napisao je Avakov na stranici Facebooka, spominjući i pet ranjenih među lojalistima. »Među separatistima neodređeni je broj « žrtava, dodao je ministar. 

Antiteroristička operacija počela je ujutro u Slaviansku, gradu na istoku Ukrajine gdje su proruski orijentirane naoružane osobe u subotu zauzele zgrade policije i sigurnosnih službi, izjavio je u nedjelju ujutro ukrajinski ministar unutarnjih poslova Arsen Avakov i pozvao stanovnike da ostanu u kućama, podalje od prozora.

Američki državni tajnik John Kerry upozorio je u subotu ruskog kolegu da će se Moskva morati suočiti s »dodatnim posljedicama« ako ne popusti napetost sa susjednom Ukrajinom te ako se ruske postrojbe ne povuku s granice.

U telefonskom razgovoru s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovim, Kerry je »jasno kazao da će ako Rusija ne poduzme mjere za smanjenje napetosti i povlačenje svojih postrojbi s granice s Ukrajinom, biti dodatnih posljedica«, kazao je visoki dužnosnik State departmenta.

Upozorenje je dato pošto je Washington najavio sankcije protiv šest dužnosnika s Krima, među kojima je zamjenik premijera koji je olakšao organiziranje referenduma na Krimu i tvrtke za opskrbu plinom, osumnjičene da prijete »miru i stabilnosti u Ukrajini«. 

Želi li Rusija doista smiriti krizu u Ukrajini, treba prestati kriviti druge za akcije koje sama poduzima, povući svoje vojnike, poštovati međunarodne obveze i opet početi graditi povjerenje, poručio je u nedjelju glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen.

U članku na stranicama NATO-a, Rasmussen piše da je 2009., kada je stao na čelo Saveza, objavio da mu je cilj graditi istinsko strateško partnerstvo s Rusijom i da se u tome napredovalo suradnjom u borbi protiv terorizma, piratstva i jačanjem sigurnosti u Afganistanu.

»Danas Rusija ne govori i ne ponaša se kao partner, već kao neprijatelj«, poručuje Rasmussen.

Optužbama na račun NATO-a Rusija prikriva kršenja vlastitih obećanja, miješanje u unutarnja pitanja Ukrajine i eskalaciju. 

NATO nije prekršio obećanje iz 1990. da se neće nikad širiti na središnju i istočnu Europe, jer »takvo obećanje nije nikada dato i ruski čelnici nisu nikada predočili nijedan dokument koji bi potkrijepio takvu tvrdnju«, piše.

NATO je uvijek primao suverene države koje su slobodno izabrale pridružiti mu se jer »to je duh demokracije«, piše Rasmussen. Za ruske tvrdnje kaže da se temelje na nekim privatnim izjavama bivšeg njemačkog kancelara Helmuta Kohla i šefa diplomacije Hansa Dietricha Genschera te bivšeg američkog državnog tajnika Jamesa Bakera, no »1990,. razgovaralo se jedino o ponovnom ujedinjenju Njemačke«, a proširenje NATO-a uopće nije bilo na dnevnom redu.

Odbacio je optužbe ruskih čelnika da se NATO miješa u unutarnja pitanja Ukrajine te da pridonosi eskalaciji krize.

Ukrajina suvereno odlučuje i NATO »to poštuje«, dok Rusija, naprotiv »pokušava definirati, čak diktirati ukrajinski put« pisanjem novog ustava kako bi se stvorila federalna država i traženjem da se Ukrajina proglasi neutralnom, piše Rasmussen.

»Ako je Rusija iskrena u (svojoj opredijeljenosti za dijalog) treba povući desetke tisuća svojih vojnika s ukrajinske granice koje je bez ikakva opravdanja rasporedila«, jer »u protivnom bilo kakvi razgovori neće biti dijalog, već diktat«, piše Rasmussen.

Rusija je rasplamsala krizu okupacijom Krima i poticanjem referenduma o pripojenju Rusiji. Izolirana je u svijetu i pred njom je izbor »kriviti druge za vlastite akcije ili povući vojnike, početi poštivati međunarodne obveze i ponovno početi graditi povjerenje«.