I Europska komisija, čini se, pati od iste boljke koju često zamjera europskim državama, osobito onima koje se tek trude postati članicama Europske unije: nedovoljno jasno i strogo u praksi primjenjuje pravila za sprečavanje sukoba interesa. Na to je Komisiju upozorila europska pravobraniteljica Emily O’Reilly koja je razmatrala 54 slučaja tzv. revolving door-a, prakse koja u europskom žargonu, za razliku od hrvatskog zakonodavstva, znači prelazak zaposlenika iz europskih institucija u privatni sektor i obrnuto.

   U posljednje dvije godine nekoliko europskih nevladinih organizacija poslalo je uredu pravobraniteljice službene pritužbe na ponašanje Komisije u tom području. »Corporate Europe Observatory«, »Greenpeace«, »Lobbycontrol« i »Spinwatch« tvrdili su da se Komisija ne bavi na pravi način problemima sukoba interesa što omogućuje privatnim interesima neprimjeren pristup i utjecaj na donošenje javnih europskih politika. Udruge su izdvojile 11 slučajeva, dok je pravobraniteljica na kraju istraživala ukupno 54 slučaja.

   Prema europskim pravilima službenici, odnosno dužnosnici koji odlaze s radnog mjesta u, primjerice, Komisiji, dužni su, u naredne dvije godine nakon odlaska, tu instituciju informirati o novom poslu koji im je ponuđen. Ako je taj posao povezan s poslom koji su obavljali kao europski javni službenici u posljednje tri godine svog rada u EU instituciji, ta im institucija ima pravo zabraniti da prihvate novi posao, ako smatra i može dokazati da bi ih to dovelo u sukob interesa. Također, službeniku može propisati da smije prihvatiti novi posao pod određenim uvjetima kojima se spriječava sukob interesa. Ujedno, pravila propisuju da bivši visokopozicionirani zaposlenici Komisije ne smiju 12 mjeseci nakon što napuste svoju poziciju lobirati za interese svog novog poslodavca kod bivših zaposlenika, odnosno nekad podređenih službenika.

  

Prekršena pravila

Nevladine organizacije bile su nezadovoljne načinom na koji Komisija primjenjuje ta pravila te su tvrdile da su dokumentirale niz slučajeva u kojima su pravila prekršena ili u kojima Komisija nije uopće osigurala da njezino osoblje bude svjesno tih ograničenja i da ih se pridržava.

   Istražujući konkretne slučajeve, pravobraniteljica je utvrdila da u većini doista nije bilo sukoba interesa, ali to ne znači da nema primjedbe na način na koji se pravila provode u praksi. Zaključila je, primjerice, da Komisija naširoko objašnjava one odluke kojima odbija novi angažman bivšeg zaposlenika, što je razumljivo jer joj je to i pravna obveza. No, O’Reilly smatra da je sa stajališta javnosti »jednako važno, ako ne i važnije« da se sveobuhvatno i jasno obrazlože i pozitivne odluke, kada je bivšem osoblju dopušteno prihvatiti ponudu za posao. To je, smatra pravobraniteljica, i u interesu Komisije jer će u suprotnom izgubiti povjerenje javnosti.

   Komisiji je stoga preporučila nekoliko poteza, među ostalim da osigura da zahtjeve bivših zaposlenika rješavaju ljudi koji nisu s njima imali izravnu profesionalnu vezu, osobito kad je riječ o zahtjevima nekad visokorangiranog osoblja. Nadalje, savjetuje Komisiji da, kad su u pitanju pozitivne odluke za bivše zaposlenike, objavljuje on-line ime službenika na kojeg se odluka odnosi, detalje o njegovom angažmanu u europskom birokraciji te na novom poslu, kao i svoju analizu u pogledu mogućeg sukoba interesa. Komisija bi trebala i informirati zaposlenike da se moraju ponašati u skladu s propisanim pravilima, da ta obveza nije vremenski ograničena te poduzeti sve što je potrebno kada neki bivši službenik ignorira pravila prihvaćanjem problematične ponude za posao.

  

Više transparentnosti

To su samo neke od ukupno 16 preporuka europske pravobraniteljice, koje su nevladine organizacije zdušno pozdravile. Zadovoljni su i trenutkom u kojem su preporuke objavljene, s obzirom da se u briselskoj administraciji upravo sprema velika »migracija«, uglavnom visokorangiranog osoblja – s obzirom na novu Komisiju, dio dosadašnjih povjerenika u studenom odlazi s te dužnosti i izvjesno je da će neki od njih potražiti posao u privatnom sektoru.

   »Zapošljavanje putem ‘revolving door’-a jedna je od najvažnijih taktika koje su na raspolaganju lobistima velikih kompanija i zbog koje smo već godinama zabrinuti. Europska pravobraniteljica dala je neke važne preporuke koje bi trebale u ovo područje unijeti čvršći pristup i više transparentnosti. Ključno je da, kako je istaknula sama pravobraniteljica, Komisija primjenjuje sveobuhvatnu i primjereno dokumentiranu proceduru kada osoblje odlazi raditi izvan europskih institucija«, kazao je, kako prenosi »Corporate Europe Observatory« Jorgo Riss iz »Greenpeacea«. Natacha Cingotti iz »Friends of Earth Europe« upozorila je, pak, da labava primjena pravila nagriza povjerenje građana u EU, a može imati i konkretne posljedice na zakonodavstvo u područjima poput zaštite zdravlja ili okoliša.

   Pravobraniteljica očekuje da će Komisija prihvatiti njezine preporuke i odgovoriti kako ih namjerava provesti. Komisija bi se trebala očitovati do kraja godine.