Hrvatska konačno dobiva učinkovitiju zaštitu od poplava

Oko 15 posto teritorija Hrvatske sklono je poplavama. Vodeni su valovi nekad prijetili poplavama jednom u pet ili više godina, a ove godine čak triput. Nova strategija podrazumjeva bolje prognoziranje i preventivne mjere, ali i bolju učinkovitost sustava zaštite od poplava

ZAGREB Šteta od poplava koje su ove godine zadesile Hrvatsku mjeri se milijardama kuna. Dok klimatolozi upozoravaju da će ekstremnih vremenskih prilika, pa i poplava, biti sve više, Hrvatska se skromnim koracima priprema za takav klimatski scenarij. Zbog činjenice da se Hrvatska nalazi u Dunavskom slivu i pod jakim je utjecajem rijeka Save i Drave, procjenjuje se da je oko 15 posto teritorija Hrvatske sklono poplavama. Vodeni su valovi nekad prijetili poplavama jednom u pet ili više godina, a ove godine čak triput. Zbog te činjenice, kao i zbog visoke cijene poplava koju plaćamo svi, država priprema novu strategiju borbe protiv poplava, što kroz bolje prognoziranje i preventivne mjere, što kroz bolju učinkovitost sustava zaštite od poplava.    

Novi sustav

Hrvatske mogućnosti na području hidroloških prognoza su, prema izjavi Borivoja Tereka, načelnika Sektora za hidrologiju Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) za sada skromne, a sredinom iduće godine očekuje se da će proraditi novi sustav naprednih hidroloških prognoza koje će moguću poplavu s velikom pouzdanošću i preciznošću signalizirati nekoliko dana unaprijed. 

– Danas imamo dobre meteorološke prognoze na temelju kojih je moguće dati hidrološke procjene, ali ništa više od toga. Kroz novi sustav koji razvijamo s Hrvatskim vodama moći ćemo davati hidrološke prognoze koje će služiti kao preventivne mjere u ovakvim situacijama, kaže Terek. 

Hidrološke prognoze danas nisu sustavne ni sveobuhvatne, već se temelje na meteorološkoj prognozi. Osim njih, novi će sustav uključiti geografske podloge procjena, podloge o karakteristikama zemljišta i druge podatke. 

– Ako znate da svaka poplava stoji milijarde kuna, i da se možete pravovremeno pripremiti na nju, alarmirati službe, na vrijeme odraditi mjere da se smanje negativne posljedice, isplati se uložiti u taj sustav, kaže Terek, no ni izbliza ne zna koliko će uvođenje novog sustava u konačnici koštati.    

Moguće procjene

Čak se i u posljednjim poplavama, kaže, na temelju meteoroloških prognoza moglo procijeniti koliki će biti vodeni val, gdje će se i u kojem trenutku pojaviti. Cilj je novog sustava, veli Terek, imati točne procjene o tome gdje će se vodeni val i kada pojaviti, maksimalni očekivani vodostaj i njegovo trajanje.. U hidrološkim prognozama važnu ulogu imaju procjene količine padalina, te je li tlo već zasićeno vodom, što je s prostorima podzemnih voda. 

Ni najmodernije prognoziranje, međutim, neće spasiti od poplave baš svaku kuću, osobito tamo gdje su kuće izgrađene tamo gdje nije dozvoljena gradnja, priznaje načelnik Sektora za hidrologiju. 

– Ideja je na vrijeme vidjeti što bi se moglo dogoditi. Nije isto izdate li prognozu da će se dogoditi vodeni val, pa ga ne bude, ili je prognoza točna. Pripreme za zaštitu od poplave iziskuju ogromna sredstva, pa greške u procjeni skupo koštaju, upozorava Terek. Hidrološka je prognoza, dodaje, danas najbolji raspoloživi način predviđanja poplava u svijetu. Kod nje se može točno procijeniti kako će se vodni val kretati Savom, kad će i kojom snagom doći do Slavonskog Broda ili Gunje. 

Tako bi iduće godine Hrvatska mogla imati prognostički sustav poplava kao većina zapadnoeuropskih država, uključujući i susjednu Sloveniju koja je sličan model napravila za tokove Save, Mure i Drave. Problem su, podsjeća Terek, Bosna i Hercegovina i Srbija, s kojima je razmjena podataka o vodostaju vrlo slaba. Srbija je navodno iskazala spremnost na suradnju u zaštiti od poplava, pa je čak djelomično ispraznila Đerdapsku akumulaciju da bi Sava brže oticala.    

Kanaliziranje voda

Dok se hidrolozi bave preciznijim prognoziranjem mogućih poplava, ekolozi se zalažu za drukčije kanaliziranje voda. Poplave su, prema tom stavu, posljedica ne samo klimatskih promjena, već im je kumovalo i masovno kanaliziranje hrvatskih rijeka, što je praksa koja se na području Europske unije napušta. Trošak pametnijeg upravljanja vodotokovima je znatno manji, a rezultati bolji, jer se poplave takvim djelovanjem mogu spriječiti, a njihove posljedice bitno umanjiti. 

Predsjednica ORaH-a i bivša ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy jedna je od onih koji tvrde da u skladu s Direktivom o vodama treba razmatrati prirodne načine obrane od poplave i čim prije krenuti u osmišljavanje adaptacijske strategije. 

Nasipe, tvrdi Holy, treba graditi samo na mjestima gdje se brane stambena područja i industrijski objekti, a treba ih graditi na drugačiji način, ne usko uz rijeku, već na daleko širem području da bi se rijeci dalo prostora za širenje.    

Prirodno stanje

Poplava je, podsjeća, prirodna pojava, a regulacija rijeka izaziva kontraefekt i pojačava posljedice takvih pojava.    – Umjesto da se bavimo gradnjom nasipa na mjestima gdje to nije potrebno, morali bismo više računa voditi o čišćenju kanala koji su često zatrpani i ne mogu propustiti vodu, upozorava Holy. Lošim rješenjem smatra i iskopavanje šljunka s riječnog korita, jer time riječno dno postaje nepropusno. Jedino razumno rješenje obrane od poplava, ističu zagovornici tog modela, vraćanje je rijeka u prirodno stanje i revitalizacija prirodnih poplavnih područja. Vodeni val treba zauzdati u naseljenim područjima, a onda dopustiti da se voda izljeva u prirodne retencije.

Hrvatska konačno dobiva učinkovitiju zaštitu od poplava

Novi sustav

Moguće procjene

Kanaliziranje voda

Prirodno stanje

Lidlova super ponuda