Nakon prebrojenih svih 3,6 milijuna glasova, nakon rekordnog odaziva od 85 posto, objavljeno je da je 55,3 posto birača glasalo za opstanak Ujedinjenog Kraljevstva, a 44,7 posto za neovisnost
EDINBURG - Škoti su u četvrtak na povijesnom referendumu s 55 posto glasova odbacili neovisnost i odlučili ostati u više od 300 godina dugoj zajednici Ujedinjenog Kraljevstva.
Nakon prebrojanih listića sa svih birališta, službeno je objavljeno da je nešto više od dva milijuna birača glasalo protiv neovisnosti (55,3 posto), a nešto više od 1,6 milijuna ih je bilo za (44,7 posto). Odaziv na referendum bio je golem, na biralištima se pojavilo 84,5 posto ljudi s pravom glasa. Za neovisnost (53,5 posto) glasao je najveći škotski grad Glasgow, ali je glavni grad Edinburgh bio protiv (61 posto). Treći škotski grad Aberdeen također je bio protiv neovisnosti (58,6 posto), a četvrti po veličini Dundee za (57,3 posto).
Glasovanje o opstanku 307 godina stare unije donijelo je olakšanje milijunima Britanaca, premijeru Davidu Cameronu i britanskim saveznicima u Europskoj uniji te velikim silama koje su strahovale od posljedica raspada.
Cameron presretan
Britanski premijer David Cameron izjavio je u petak da je presretan rezultatom škotskog referenduma i naglasio da je pitanje škotske neovisnosti “riješeno za generaciju”.
“Rezultat je jasan. Ne može biti sporova, ponovljenih izbora, čuli smo volju škotskog naroda”, rekao je Cameron ispred svoje rezidencije u Downing Streetu.
Cameron, čiji bi ostanak na dužnosti premijera bio ugrožen da su Škoti glasali za izlazak iz zajednice, najavio je da će nacrt novog zakona koji će Škotskoj dati veće ovlasti biti objavljen u siječnju i poručio da je rezultat utro put donošenju novog uravnoteženog ustavnog rješenja za cijelu Veliku Britaniju, uključivo Englesku.
“Kroz živu, ali mirnu raspravu i polemiku podsjetili su svijet na golem škotski prinos Velikoj Britaniji i svijetu i očitovali se za ostanak Škotske u Velikoj Britaniji”, rekao je Obama u priopćenju.
“Nemamo bližeg saveznika od Velike Britanije i želimo nastaviti naše prijateljske i posebne veze sa svim stanovnicima Velike Britanije i Sjeverne Irske dok odgovaramo na izazove s kojima je svijet sučeljen”, dodao je američki predsjednik.
Obama je uoči referenduma na Twitteru poručio da želi da Velika Britanija ostane “snažna, jaka i jedinstvena”.
Cameron se i izravno obratio Škotima pošto ga je vođa tabora za izlazak iz zajednice, Alex Salmond nazvao u petak i priznao poraz, kako bi ponovio svoja obećanja o većoj autonomiji. “Za one u Škotskoj koji su skeptični kad je riječ o ustavnim obećanjima, reći ću vam: već smo prebacili neke ovasti pod ovom vladom i to ćemo učiniti ponovno. Tri unionističke stranke obvezale su se dati dodatne ovlasti škotskom parlamentu. To ćemo i ispuniti”, naglasio je Cameron.
Otišao je i korak dalje. “Kao što će Škotska glasovati odvojeno u škotskom parlamentu o svojim porezima i potrošnji tako će i Engelska, Wales i Sjeverna Irska moći glasovati o tim pitanjima (na svom području). I sve se to mora provesti u tandemu sa Škotskom i u isto vrijeme kada će se rješavati to pitanje za Škotsku”.
Komentatori su Cameronovo obećanje nazvali “ustavnom revolucijom” koja treba “sedirati uspavanu zvijer engleskog nacionalizma”.
Salmond priznao poraz
Škotski premijer Alex Salmond, glavni zagovornik škotske neovisnosti, priznao je u petak ujutro poraz na referendumu o neovisnosti, ustvrdivši da se nada da će vlada u Londonu brzo ispuniti svoja obećanja o davanju većih ovlasti Edinburghu, prenose agencije.
“Škotska je većinom glasova odlučila da u ovom trenutku ne postane neovisnom državom. Prihvaćam odluku koju je donio narod”, rekao je Salmond pred pristašama neovisnosti u Edinburghu.
Čelnici triju glavnih britanskih stranaka – konzervativaca, laburista i liberalnih demokrata – šokirani naglim rastom broja pristaša neovisnosti nekoliko tjedana uoči referenduma, obećali su da će Škotska dobiti veću autonomiju ako ostane unutar Ujedinjenog Kraljevstva.
“Škotska očekuje da će se ta obećanja brzo ispuniti”, rekao je Salmond, prenosi Reuters.
Dobra odluka za ujedinjenu Europu
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso ocijenio je u petak da je odluka škotskog naroda da ostane dio Ujedinjenog Kraljevstva dobra za ujedinjenu Europu. “Pozdravljam odluku škotskog naroda da sačuva jedinstvo Ujedinjenog Kraljevstva. Taj rezultat je dobar za ujedinjenu, otvorenu i jaču Europu za koju se zauzima Europska komisija”, kaže se u Barrosovu priopćenju.
Barroso također pozdravlja činjenicu da su tijekom rasprave proteklih godina i škotska vlada i škotski narod izražavali privrženost Europi. “Europska komisija će nastaviti s konstruktivnim dijalogom sa škotskom vladom u područjima za koje je ona odgovorna i koja su važna za budućnost Škotske, uključujući radna mjesta i rast, energiju, klimu i okoliš te pametno zakonodavstvo”, ističe Barroso.
Predsjednik Europskog vijeća Van Rompuy je istaknuo da poštuje izbor Škotske. “Ujedinjeno Kraljevstvo jest i ostat će važan član Europske unije na korist svih građana i država članica Europske unije”, dodao je.
Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen objavio je u petak da u potpunosti poštuje odluku škotskog naroda koji se u četvrtak na referendum izjasnio za ostanak u Ujedinjenom Kraljevstvu. Rasmussen dodaje da je Velika Britanija jedan od utemeljitelja NATO-a te izrazio nadu da će i dalje imati vodeću ulogu u Savezu.
Španjolska je vrlo “sretna” jer je Škotska na referendumu odbacila neovisnost, kazao je premijer Mariano Rajoy koji se oštro protivi referendumu što ga 9. studenoga žele organizirati zagovornici neovisnosti Katalonije. “Uz ovakvu odluku Škoti izbjegavaju ozbiljne ekonomske, društvene, institucionalne i političke posljedice kojima bi rezultiralo odvajanje od Ujedinjenog Kraljevstva i Europe”, kazao je. U Španjolskoj se referendum o neovisnosti Škotske vrlo pozorno pratio, osobito zato što Katalonci 9. studenoga namjeravaju organizirati referendum o odvajanju od Španjolske, koji španjolska vlada smatra ilegalnim.
Povjerenik Europske komisije za trgovinu Karel De Gucht, inače Belgijac iz Flandrije u kojoj sve više jača nacionalistički pokret, upozorio je da bi “razvod” Škotske i Britanije bio “kataklizma” za Europu i da bi izazvao domino efekt na razini raspada SSSR-a.
Iz Francuske, jedne od najcentraliziranijih europskih država s malom potporom secesionistima na Korzici ili u Bretanji, još nema službe reakcije, ali je predsjednik Francois Hollande na dan referenduma rekao da bi glas za škotsku neovisnost moguće donio razgradnju Europe nakon desetljeća integracije.
Talijanski premijer Matteo Renzi izrazio je nadu da će ujedinjena, ali decentraliziranija Velika Britanija ostati u EU-u. Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz kazao je njemačkom radiju da mu je rezultat referenduma donio “olakšanje”.
Najslikovitija je bila izjava češkog premijera Bohuslava Sobotke. “Rezultat me razveselio jer je još jedan dokaz da svijet nije potpuno poludio”.
Presudio strah od neizvjesnosti
Ishod referenduma u Škotskoj na kojem su pobijedili unionisti pokazuje da su se građani opredijelili za sigurniju varijantu zbog straha od nepoznatog, ocijenili su u petak za Hinu hrvatski politički analitičari.
“Ovi rezultati pokazuju kako su se građani Škotske opredijelili za sigurniju varijantu, odnosno za zadržavanje sadašnjeg stanja koje očito nije toliko loše da bi se trebalo ići u neke radikalne promjene. Držim da je i osjećaj neizvjesnosti onoga što donosi budućnost ukoliko se odluče za promjenu, također pridonijelo glasovanju protiv”, smatra Vlatko Cvrtila, dekan na Veleučilištu Vern.
S njim se slaže i Hrvoje Butković, znanstveni suradnik na Institutu za razvoj i međunarodne odnose, koji kaže da je jedna od ključnih stvari koja je presudila bila “neizvjesnost o tome što neovisnost donosi”.
Upravo zbog činjenice da je pobjeda protivnika neovisnosti ostvarena u vrlo demokratskom okruženju referendum ne bi trebao dovesti do radikalnije podjele škotskog društva na unioniste i nacionaliste, smatraju analitičari. Pritom, naglašava viši asistent na FPZG-u Višeslav Raos, referendum je bio teško usporediv s bilo čim. “To je izniman primjer kako bi trebala izgledati demokratska kultura dijaloga u situaciji u kojoj je prijetio raspad zemlje”, rekao je.
Iako se nije raspala, Velika Britanija bi nakon referenduma ipak mogla krenuti prema federalizaciji, slažu se analitičari.
“Čini se kako Velika Britanija nakon ovog referenduma, bez obzira što joj ide u korist, neće više biti ista, te da će očito trebati sjesti svi regionalni akteri kako bi se politički odnosi drugačije posložili”, kaže Cvrtila.
“Bez obzira na rezultat ovo je početak federalizacije Velike Britanije”, uvjeren je profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Tihomir Cipek, a Butković dodaje da dosljedno provođenje federalizacije ni u kojem slučaju neće biti jednostavno. Raos smatra da će britanska vlast to nazvati drugačije, ali da će se u osnovi raditi o federalizaciji.
Na ulicama i smijeh i suze
Na ulicama škotskih gradova u petak, nakon objave da je na referendumu Škotska odbacila neovisnost, mogu se vidjeti ozarena i nasmiješena lica onih koji su bili za njezin ostanak u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali puno je razočaranih, namrštenih pa i uplakanih lica, prenose mediji.
“Večeras sigurno neću plesati”, rekao je pobornik neovisnosti Doug Bathgate koji je u očekivanju rezultata odjenuo kilt. “Pamtim i bolje dane. No nije nam bilo suđeno, demokracija je demokracija. Još uvijek imamo svoj parlament, ali težnja za neovisnošću i dalje je tu. Morat ćemo se reorganizirati”, rekao je ovaj zaposlenik u naftnoj industriji.
No zagovornik ostanka u Ujedinjenom Kraljevstvu, aktivist Phil Wheeler, liberalni demokrat, ne krije oduševljenje ishodom. “Volio bih vjerovati da se škotski premijer i vođa kampanje za neovisnost Alex Salmond skriva negdje u svom bunkeru, a mi se možemo početi pripremati za federalno Ujedinjeno Kraljevstvo u kojemu će Škotska imati vodeću ulogu”, kazao je.
Što dalje?
Glavne stranke u Westminsteru, konzervativci, laburisti i liberalni demokrati, najavile su da će već u subotu početi planirati prijenos ovlasti na Škotsku u području financija, poreza i socijalne politike. Koncem listopada London će objaviti tzv. “command paper”, službeni dokument s prvim nacrtom prijedloga o kojima će onda u Škotskoj biti povedena javna rasprava, a koncem studenoga London će objaviti konačne prijedloge (“white paper”).
Nacrt zakona o prijenosu ovlasti bit će objavljen na Burnsovu noć (25. siječnja), dan kada Škotska obilježava rođendan svog nacionalnog pjesnika Roberta Burnsa.
U svibnju su izbori za britanski parlament, drugo čitanje novog Zakona o Škotskoj trebalo bi biti na dnevnom redu odmah poslije formiranja nove vlade. Godinu poslije bit će održani izbori za škotski parlament.
Bude li ponovo izabran, britanski premijer David Cameron najavio je referendum o ostanku Velike Britanije u EU-u najkasnije 2017. godine. Ako Britanci izglasaju izlaz iz Unije, to bi iznova moglo potaknuti nacionalističku kampanju u Škotskoj, koja je više europski orijentirana od ostatka države.
