ZAGREB » Predsjednik Vlade Zoran Milanović sastat će se početkom idućeg tjedna s predsjednicima Vlada Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije. Sastanak je, kako se neslužbeno doznaje, inicirao Milanović, kao pripremu za Konferenciju o Zapadnom Balkanu koja se 28. kolovoza održava u Berlinu. Riječ je o konferenciji koju organizira njemačka kancelarka Angela Merkel i koja je fokusirana na gospodarski razvoj zemalja s područja Zapadnog Balkana. Hrvatska bi kao članica EU mogla odigrati ključnu ulogu u afirmaciji gospodarskih projekata postavljajući će kao svojevrsni motor i lobist zajedničkih gospodarskih interesa šire regije posebno kada je riječ o izgradnji jadransko-jonske autoceste. 

  Upravo, bi taj projekt, kako se doznaje, trebao biti ključna tema radnog ručka u Cavtatu, koji će se održati tri dana uoči konferencije, i na kojem će Milanović ugostiti Edi Ramu, predsjednik Vlade Albanije, Vjekoslava Bevandu, predsjedavajućeg vijeća ministara BiH i Milu Đukanovića, presjednika Vlade Crne Gore.

  Hrvatskoj je u interesu izgradnja jadransko-jonske autoceste, a kao članica EU-a, u poziciji je da taj projekt »gura« u Bruxellesu. Riječ je o dugoročnom projektu, koji ni na koji način ne bi trebao ugroziti planove povezivanja krajnjeg juga Hrvatske, odnosno izgradnju Pelješkog mosta. No, od tog projekta Hrvatska bi trebala imati koristi i u prometnom i u gospodarskom smislu.

  Za srpanjskog posjeta Dubrovniku, na nastavku sastanka s liderima inicijative Brdo-Brijuni, Merkel je potvrdila da je Njemačka zainteresirana za projekt jadransko-jonske autoceste. Tada je i najavljena Konferencija u Berlinu na kojoj, prema tadašnjem pisanju medija, Merkel želi čuti i prijedloge o projektu jadransko-jonske autoceste i željeznice München-Istanbul.

  »Do 2020. na raspolaganju vam stoji 11,7 milijardi eura za infrastrukturu. Važno nam je da zemlje same kažu što žele. Gospodarstvo je važno. Ljudi čekaju projekte, konkretne projekte, ne žive od riječi. Najvažnije je zaposliti mlade ljude i dati im perspektivu«, poručila je u srpnju Merkel za posjeta Dubrovniku. 

  Europska komisija u lipnju je, pak, predstavila novu strategiju namijenjenu razvoju jadransko-jonske regije čiji je cilj da se zemlje bolje povežu i bliže surađuju na području prometa, energetike, turizma, kao i promocije pomorskog gospodarstva. Program strategije trebao bi biti odobren do kraja godine, a projekti bi se financirali iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, kao i fondova predpristupne pomoći. Jadransko-jonska inicijativa okuplja osam zemalja regije pri čemu su Grčka, Italija, Slovenija i Hrvatska članice EU dok su četiri zemlje Zapadnog Balkana – BiH, Crna Gora, Albanija i Srbija. Program jadransko-jonske regije bazira se na četiri točke. Takozvani »plavi rast« obuhvaća promociju održivog ribolova i pomorskog gospodarskog rasta i za njegovu koordinaciju. Drugi je prioritet povezivanje regije na području prometa i energetike, a tu je i kvaliteta životne sredine koja je fokusirana na morski i kopneni biodiverzitet i borbu protiv zagađenja mora. Četvrta točka europske strategije za Jadransko-jonsku regiju odnosi se na održivi turizam.