Zahtjevi za legalizaciju bili su podnošeni i za nadstrešnice i garaže, ali i za velike stambene zgrade i vile. U Primorsko-goranskoj županiji do 7. srpnja riješeno je 10.224 zahtjeva, od čega njih gotovo 19 posto, ili 1.910 negativno
Podsjetimo, do kraja lipnja prošle godine gradovi i županije su zaprimili gotovo 827 tisuća zahtjeva za legalizaciju, a do sada ih je riješeno nešto malo manje od 139 tisuća odnosno gotovo 17 posto. Pritom, legalizirano je 124.900 objekata, a negativno je rješenje napisano za njih 13.938. Ti će objekti, potvrđuju u Ministarstvu, biti srušeni, zbog čega građevinska inspekcija radi plan uklanjanja za drugi dio tekuće godine.
Trošak investitoru
Rušenja su kontinuirana, i u primorskom i u kontinentalnom dijelu Hrvatske, pri čemu »prednost« u uklanjanju imaju objekti bespravno sagrađeni nakon 21. lipnja 2011. godine. Ako ih ne ruše vlasnici sami, ruši ih država, trošak kasnije naplaćujući investitoru. Nastavi li se ovaj trend rješavanja zahtjeva za legalizaciju, i do kraja procesa legalizacije negativno rješenje dobije oko deset posto zahtjeva, to znači da bi u cijeloj Hrvatskoj za rušenje moglo biti gotovo 83 tisuće objekata!
AZONIZ je nakon prve »inventure« početkom godine sporim županijama i gradovima već uzeo 62.000 predmeta i do ožujka ih riješio 9.200, odgovaraju iz Ministarstva, ne navodeći podatak koliko je još predmeta Agencija riješila od ožujka naovamo. Agencija sa 140 zaposlenika privremenog je karaktera i trebala bi se ugasiti po okončanju legalizacije, najkasnije početkom 2016. godine. Dotad će se financirati sredstvima zarađenim iz svake pojedine naknade za legalizaciju, koja bi inače pripala gradu odnosno županiji.
Tom broju će naknadno trebati pridodati i nelegalne objekte za koje njihovi vlasnici do zakonskog roka, 30. lipnja prošle godine, nisu predali zahtjev za legalizaciju, a koje će inspekcija također »pročešljati«. Kakva će se, međutim, politika u budućnosti voditi naspram bespravne gradnje, ovisi, dakako, i o novim parlamentarnim izborima krajem iduće godine, odnosno o političkoj opciji koja na njima pobijedi. Za sada, daleko više rušenja od prosječnih deset posto trebalo bi biti u Rijeci odnosno Primorsko-goranskoj županiji, za koje smo posebno zatražili podatke. Prema odgovoru Ministarstva graditeljstva, U Primorsko-goranskoj županiji je do 7. srpnja riješeno 10.224 zahtjeva, od čega njih gotovo 19 posto, ili 1.910 negativno, ostali su objekti legalizirani.
Visoke kazne
Na području same Rijeke rušenja će morati biti i daleko više, jer je Grad Rijeka negativno riješio preko 35 posto odnosno 868 zahtjeva, a pozitivno njih 1.560 (oko 65 posto). Detalje o objektima koji su dobili odbijenicu u Ministarstvu ne navode, no općenito je poznato da su zahtjevi za legalizaciju bili podnošeni za vrlo različite bespravne objekte – od nadstrešnica i garaža do velikih stambenih zgrada i vila. Još je prošle godine ministrica graditeljstva Anka Mrak-Taritaš, osim toga, navela kako očekuje velike razlike u brojevima između primorske i kontinentalne Hrvatske. Dok se u unutrašnjosti najviše zahtjeva za legalizaciju odnosi na nadgradnje i rekonstrukcije, u obalnim je županijama problem bespravna izgradnja čitavih naselja.
Zahtjev uredima
Kako navode u Ministarstvu graditeljstva, iako njihov registar do sada riješenih zahtjeva za legalizaciju pokazuje da je riješeno nešto malo manje od 139 tisuća predmeta, procjenjuju da ih je zapravo riješeno i puno više, oko dvjesto tisuća. U registar se upisuje samo pravomoćne predmete, dok je još puno riješenih, ali nepravomoćnih. Ministarstvo će od svih gradskih i županijskih ureda za legalizaciju uskoro zatražiti podatak o stvarno riješenim predmetima, i u skladu s tim uredima koji su do kraja lipnja ove godine riješili manje od 35 posto pristiglih im zahtjeva, u Agenciju za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada (AZONIZ) prebaciti dio predmeta
