Slovenski veleposlanik Vojko Volk kaže da je rast ponajviše rezultat hrvatskih ulaganja, Atlantic grupe, Agrokora i Liburnije
RIJEKA Dok hrvatski BDP i u trećem kvartalu – i to već 12. kvartal zaredom – pada, slovenski BDP u trećem je kvartalu na godišnjoj razini porastao za nevjerojatnih 3,2 posto, dok je u odnosu na drugi kvartal rastao za 0,7 posto. Kada se usporede podaci iz trećeg kvartala ove i prošle godine, slovenski BDP rastao je za 3,1 posto. Prema slovenskom statističkom uredu, na godišnjoj razini u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani slovenski rast iznosi zavidnih 2,7 posto.
Glavni motor slovenskog rasta krije se u izvozu, koji u slovenskom BDP-u sudjeluje s više od 60 posto, kao i u visokom udjelu industrijske proizvodnje u BDP-u od 27 posto (što je otprilike na razini Njemačke, jedine europske industrijske sile), dok su u Hrvatskoj – i u tome se ogleda jedan od najvažnijih pokazatelja slabosti hrvatskoga gospodarstva – ti udjeli trostruko, odnosno dvostruko niži. Slovenski izvoz u ekspanziji je već osmi kvartal zaredom, a samo u zadnjem kvartalu povećao se za skoro sedam posto. Statistika otkriva i da osim izvoza, iako u nešto nižem postotku, raste i uvoz, za 5,5 posto, i to ponajprije zahvaljujući visokom porastu uvoza osobnih automobila. I to je također jedan od signala da Slovenija izlazi iz krize, o čemu svjedoči i porast potrošnje za skoro dva posto. Dodatna vrijednost u slovenskom gospodarstvu u trećem kvartalu rasla je stopom od 3,7 posto, najviše od početka gospodarske krize.
Zanimljivo je da je brzina oporavka slovenskoga gospodarstva iznenadila većinu analitičara i institucija, pa čak i političara, koji su nakon početnih negativnih prognoza morali korigirati svoje procjene i povisiti očekivane stope gospodarskog rasta. No to još uvijek ne znači da Slovenija može spavati na lovorikama te da je kriza u Sloveniji okončana. Slovenija mora ispuniti zahtjeve Bruxellesa i konsolidirati svoje javne financije, što uključuje i nove mjere štednje koje će pak zasigurno izazvati nove socijalne sukobe u Sloveniji, a time i velike probleme za politički neiskusnu vladu Mira Cerara. Da situacija bude još nesigurnija, visoka stopa rasta slovenskog gospodarstva pritom počiva na klimavim temeljima, budući da slovenski izvoz ovisi o gospodarskoj situaciji u nekoliko najvećih trgovačkih partnera, među kojima prednjači Njemačka. Ako dođe do usporavanja njemačkog gospodarstva, kao što se najavljuje, to bi moglo imati porazne rezultate za Sloveniju, koja upravo u Njemačku plasira čak petinu svog izvoza.
Slovenski veleposlanik u Hrvatskoj Vojko Volk u intervjuu Lideru ocjenjuje kako je slovenski rast ponajviše rezultat hrvatskih ulaganja u Sloveniju. Riječ je o investicijama hrvatskih kompanija Atlantic grupe, Agrokora i Liburnije, koje se »doslovce natječu tko će više uložiti« i čije su se investicije, po njegovim riječima, približile iznosu od milijarde eura, što predstavlja velik dio slovenskog BDP-a.
