ZAGREB – Hrvatska treba provesti znatne dodatne reforme kako bi se popravilo teško stanje u gospodarstvu i potrebna je snažna fiskalna konsolidacija, ističe nakon posjeta Hrvatskoj Misija MMF-a, čiji članovi izražavaju skepsu u vezi s planiranom prilagodbom poreznih razreda, kao i planiranog izdvajanja HZZO-a iz državne riznice, a pozdravljaju namjeru otpisa dugova socijalno ugroženom stanovništvu.

Također smatraju kako treba brzo provesti planiranu racionalizaciju dodataka na plaće u javnom sektoru i reformiranje indeksacije povlaštenih mirovina.

Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) boravila je u Zagrebu od 4. do 10. studenog radi razmatranja gospodarskih kretanja, s težištem na fiskalnoj politici, a tijekom posjeta razgovarali su s predstavnicima Vlade i Ministarstva financija, Hrvatske narodne banke, saborskim zastupnicima, članovima akademske zajednice i predstavnicima međunarodne zajednice.

Iako je posljednjih godina doneseno više mjera za jačanje gospodarstva i javnih financija, ključno je nastaviti s tim naporima. Potrebna je snažna fiskalna konsolidacija kako bi se stabilizirao javni dug, upotpunjena mjerama za poticanje potražnje – poput ubrzanja restrukturiranja dugova privatnog sektora i povećanja apsorpcije sredstava iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda EU-a, ističe u izjavi voditelj Misije Johannes Wiegand.

Misija MMF-a Hrvatskoj u ovoj godini predviđa smanjenje realnog BDP-a od 0,5 do 1 posto, a u 2015. očekuju stagnaciju. »Ta je prognoza prilično nesigurna jer još nije u potpunosti poznato kakva će biti fiskalna politika u idućoj godini. Slabost gospodarstva otežava fiskalnu konsolidaciju«, ističe se u izjavi.

Projekcija je Misije MMF-a da će manjak opće države na gotovinskom načelu iznositi 5 posto BDP-a u ovoj godini, što je promjena u odnosu na projekciju od 4 posto BDP-a donesenu u vrijeme konzultacija u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a u proljeće ove godine.

»Više od dvije trećine te promjene posljedica je podbačaja prihoda, osobito prihoda od PDV-a, djelomično uzrokovanih slabom aktivnošću i deflacijom. Međutim, potrošnja je također u nekim slučajevima premašila proračunom definirane iznose, poglavito izdaci za plaće u javnom sektoru u dvama ministarstvima (obrazovanja i unutarnjih poslova)«, navodi se u zaključnoj izjavi.

Budući da se o nacrtu proračuna za 2015. još raspravlja, članovi Misije nisu mogli napraviti cjelovitu procjenu fiskalne politike za iduću godinu, napominje se u izjavi.

Osvrćući se na potrebu daljnje fiskalne konsolidacije, članovi Misije, na temelju najavljenih mjera, predviđaju manjak od približno 5,25 posto BDP-a.

»Međutim, pozdravljaju plan Vlade da se dodatnim uštedama manjak ograniči na oko 4 posto BDP-a. Pod uvjetom da su mjere strukturne, toliko smanjenje manjka podrazumijevalo bi strukturnu prilagodbu od najmanje jedan posto BDP-a, čime bi se, prema stajalištu stručnjaka MMF-a, postigla ravnoteža između potrebe da se, s jedne strane, ostvari vjerodostojna konsolidacija i, s druge strane, izbjegne pretjerano opterećivanje gospodarstva«, ističe se u izjavi.

U osvrtu na najavljene porezne mjere, članovi Misije MMF-a primjerenim smatraju uvođenje poreza na kamatni prihod i zaoštravanje uvjeta za oslobođenje od plaćanja poreza na reinvestiranu dobit.

»No članovi Misije skeptični su u vezi s planiranom prilagodbom poreznih razreda koja će dovesti do smanjenja poreznog opterećenja. Iako bi takva mjera mogla pridonijeti dugoročnom jačanju konkurentnosti, vezana je uz znatne kratkoročne proračunske troškove (oko 0,6 posto BDP-a) koje će biti potrebno kompenzirati restriktivnim mjerama u nekom drugom području. Nadalje, ta smanjenja uglavnom pogoduju stanovništvu sa srednjim i visokim prihodima, stoga će njihov neposredan učinak na privatnu potražnju vjerojatno biti ograničen«, smatraju članovi Misije MMF-a.

Kako bi se smanjila neizvjesnost u vezi sa smjerom politike, hrvatsku Vladu ohrabruju da što ranije razgovara s Europskom komisijom o proračunu za 2015. Zajedničkim naporima treba povećati apsorpciju sredstava iz strukturnih i Kohezijskog fonda EU-a kako bi se ograničio kontrakcijski učinak fiskalne prilagodbe, naglašavaju iz MMF-a.

Članovi Misije MMF-a poručuju kako su reforme zdravstvenog sektora i dalje hitan prioritet radi postizanja održivosti i povećanja djelotvornosti tog sektora.

Članovi Misije MMF-a upozoravaju i kako »postoji rizik od zamora u provedbi reformi, osobito s obzirom na približavanje predsjedničkih i parlamentarnih izbora«.

»Članovi Misije izražavaju zabrinutost u vezi s tim da bi revidirani postupak predstečajne nagodbe, koji ponovno postaje formalan stečajni postupak, a glavna se uloga povjerava stečajnim upraviteljima koje imenuje sud – mogao ponovno otežati i usporiti rješavanje duga sektora poduzeća. Članovi Misije pozdravljaju namjeru da se uvedu mjere za otpis dugova socijalno ugroženom stanovništvu«, navodi se u izjavi.

Napominju i kako nije u potpunosti odgovoreno na potrebe za drugim hitnim reformama, uključujući daljnje smanjenje poticaja za prijevremeno umirovljenje, reformu lokalne uprave i smanjenje preklapanja odgovornosti između različitih razina vlasti, nastavak restrukturiranja poduzeća u državnom vlasništvu i smanjenje njihove uloge u gospodarstvu te osnaživanje pravosudnog sustava.

»S tim u vezi, treba brzo provesti planiranu racionalizaciju dodataka na plaće u javnom sektoru i reformiranje indeksacije povlaštenih mirovina«, zaključuje se u izjavi Misije MMF-a.