Ovo što se spominje da će deficit biti “samo” 12 milijardi, tu dosta toga nije uključeno, odnosno uključeno je i ono što EK ne priznaje, komentirao je Lovrinčević neizravno i premijerove izjave. Kaže da je posve netočno da se vodi restriktivna fiskalna politika jer je deficit godinama na 6 posto BDP-a pa se javni dug stalno gomila, dok Vlada proračun uzima zdravo za gotovo, kao nešto što obično prolazi dva rebalansa godišnje, dok u strukturi izdataka pokušava očuvati status quo, i onda kada namiri sve skupine, prostora za eventualne investicije više nema.

Standard građana pao za 10 posto

– Taj se prostor stvara kroz reforme, a one nisu odrađene, pa se krajem 2016. počinju pojavljivati prvi problemi. Struktura rashoda ovakve ekspanzivne fiskalne politike je pak potpuno nakaradna, jer se servisiraju zetečene interesne skupine. I koliko još možemo tako? Još dvije, tri godine, dakle, ići će tako negdje do 2016. prema 2017., a onda slijedi rušenje kompletne strukture naslonjene na proračun, a to su mirovinski, bankarski sektor, svi ostali sustavi naslonjeni na državu, jer država garantira za više od trećine obveza banaka, a 75 posto imovine mirovinaca je u državnim obveznicama. Ako im se cijena promijeni, doći će do toga da ni nemate imovine u drugom stupu, upozorio je Lovrinčević.

 Kumulativno je, kaže, od studenog 2011. do studenog 2014., dakle u ovom mandatu Vlade, smanjen standard građana za 10 posto, industrija je pala 8 posto, broj zaposlenih je smanjen za 61 tisuću, odnosno to je pad od 4,4 posto, a javni dug je porastao za čak 23 postotna boda s 59 na 82 posto BDP-a.

– Interna devalvacija nije dala rezultata, a javni dug se kumulira i prijeti eskalacijom. Monetizacija autocesta kao plan A se ruši, a pomalo je neodgovorno to samo gledati i ne pripremati plan B, a to je izdavanje obveznica: ako se s tim ne krene na vrijeme, odjednom će nastati potreba za novih nekoliko milijardi koje tržište možda u tom trenutko odjednom neće dati. Trebalo bi unaprijediti upravljanje javnim dugom u suradnji s HNB-om i mirovincima, da se, dok se još može, po nižim stopama refinancira dio kreditnih linija. Ako ne – čekamo 2016. Nastavlja se dakle gospodarska eutanazija i mljevenje imovine. Treba nam samo za kamate svake godine po 10 milijardi kuna, a to će se morati namaknuti, ili kroz privatizaciju, ili kroz monetizaciju, ili kroz daljnje oporezivanje stanovništva. Lijepa naša bit će sve manje naša, a još uvijek lijepa – poručio je Lovrinčević, dodajući da je problem i u problematičnom gledanju na poduzetništvo, pa se i mladi rijetko odlučuju za nj. Očekujemo od poduzetnika da nas izvuku iz krize. A kojih? Kada ih nema. U tom smislu treba nam promjena svjetonazora i nova politička garnitura, zaključio je Lovrinčević, koji je svojevremeno bio i ekonomski savjetnik Jadranke Kosor.

Članstvo u EU trošak umjesto prilike

– Ova Vlada je rekorder u padu BDP-a, svaki drugi mladi čovjek je bez posla, studenti namjerno odužuju studij jer nemaju posla, zatvaraju se oči pred činjenicama i ignorira se istina. Hrvatska nikad nije bila u dubljoj krizi, a Vlada nije niti aktivna, niti ima energiju. Zato gospodarstvo mora biti prva i isključiva tema interesa politike – poruka je predsjedničke kandidatkinje HDZ-a Kolinde Grabar-Kitarović sa skupa ekonomista u Opatiji.

Predsjednik Republike, tvrdi ona, ima instrumente za utjecaj na politiku Vlade i gospodarske teme, ima pravo na inicijative, prijedloge i savjete, i upravo je to ovlast koju ona planira koristiti, kazala je. To znači: koristiti EU fondove u cjelini, jer njihovo nekorištenje kao snage i prilike ravno je pronevjeri toga novca; nadalje fiskalno rasteretiti poduzetnike, izraditi napokon razvojnu strategiju Hrvatske, koristiti gospodarski pojas na moru, jačati gospodarsku diplomaciju, poticati izvoz itd.

– Politika ove Vlade svodi se na niz nepovezanih akcija i reakcija. To nikad nije ni bila ozbiljna ekonomska politika, a režu se čak i oni potrošači rasta koje podupire EU. Za nas se članstvo u EU pretvorilo u trošak umjesto u priliku, a sada možemo žaliti sebe ili se okrenuti ka snazi Unije. Naravno, moj je izbor ovo drugo. Koristit ćemo sve što nam je na raspolaganju – kazala je Grabar-Kitarović.

– To nije istina. A jedva čekam vidjeti Josipovićev program, jer zasad ga još nije objavio – kazala je.

Na skupu sutra govore i Tomislav Karamarko, Radimir Čačić, Mirela Holy i Slavko Linić, a organizator Ljubo Jurčić ističe da je predstavnici oporbe svake godine sudjeluju na ovom skupu, jer ekonomisti imaju pravo čuti namjere vlasti ili onih koji to tek namjeravaju postati.