Velika Britanija nema namjeru uplatiti dodatne dvije milijarde eura u zajednički europski proračun, što od nje traži Europska unija, i ako je netko mislio da će platiti taj račun, grdno se prevario, bijesno je poručio britanski premijer David Cameron po završetku sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu. Cameron je tako otvorio novu frontu sukoba između Londona i Bruxellesa, što je u potpunosti zasjenilo sve ostale teme dvodnevnog okupljanja europskih predsjednika i premijera koji su se, među ostalim, dogovorili i o energetskoj i klimatskoj politici EU-a do 2030. godine.

  Po novom izračunu, Hrvatska bi trebala dobiti povrat dijela svojih uplata u godišnji proračun EU-a. Riječ je, neslužbeno se doznaje, o 32,5 milijuna eura. Francuskoj će vratiti nešto više od milijarde, Njemačkoj 779 milijuna eura, a najgore je prošla Britanija koja bi trebala uplatiti dodatnih 2,1 milijarde eura. Nizozemskoj stiže račun na 642 milijuna, a Italiji na 340 milijuna eura.

Statistike sveto pismo

Do promjene je došlo nakon što je europski statistički ured, Eurostat, korigirao uplate na temelju brzine gospodarskog rasta svake pojedine članice. Za hrvatskog premijera Zorana Milanovića to je samo statistika, a te su statistike »sveto pismo i svatko ih se mora pridržavati«.

  – Bolje je da dobijemo taj iznos, nego da ga moramo dati, ali na takvim stvarima države ne postaju ni bolje ni lošije. Niti će dvije milijarde uništiti Veliku Britaniju, niti će povrat nešto bitno promijeniti u Hrvatskoj, smatra Milanović.

  No, Cameron se nema namjeru predati. Poručio je da je zahtjev »u potpunosti neprihvatljiv« i zatražio da se provjeri kako je uopće određena dodatna svota, koja iznosi oko petine ukupnog britanskog doprinosa europskom proračunu.

  – Neprihvatljivo je na ovaj način tretirati zemlju koja je među onima koji najviše doprinose EU. Nećemo samo tako ispisati ček na dvije milijarde eura, bjesnio je Cameron.

  Agencija Reuters navodi da će ministri financija raspravljati o ovom pitanju, no ne zna se hoće li imati zaseban sastanak ili će to biti tema njihovog redovitog susreta u studenom. Britanska vlada želi da se ova tema detaljno raspravi prije 1. prosinca, kada bi trebali uplatiti za njih spornu svotu.

Renzijeva potpora

Cameron uvjerava da za svoj stav ima potporu nekolicine drugih europskih premijera, među njima i šefa talijanske vlade Mattea Renzija. No, dodatna uplata koju se traži od Italije nije jedina točka spora Rima i Bruxellesa. Talijani su u sukobu s Europskom komisijom koja nije zadovoljna njihovim proračunskim planovima za sljedeću godinu, pa je tamošnjoj vladi poslala pismo u kojem traži dodatna pojašnjenja. Komisija mora ocijeniti nacrte proračuna članica eurozone do kraja listopada. Iako je pismo poslano s oznakom »povjerljivo«, talijansko ministarstvo financija ga je objavilo, što je naljutilo predsjednika Komisije na odlasku Jose Manuela Barrosa. Renzi je odgovorio bez ikakve zadrške.

  – Objavit ćemo podatke o svemu što se potroši u ovim zgradama, bit će jako zabavno, kazao je talijanski premijer, misleći na troškove institucija EU-a.

  Prema pisanju europskih medija, Francuska, kojoj je također poslano pismo vezano uz proračun, ne namjerava objaviti njegov sadržaj.