Nova ravnateljica Dječjeg vrtića Rijeka Davorka Guštin

Rijeka će za četiri godine imati četiri nova vrtića

Ingrid Šestan Kučić

Uz zamjenu vrtića Zamet, Morčić i Đurđice novim objektima, u planu je i izgradnja vrtića za pripadnike talijanske nacionalne manjine koji će najvećim dijelom financirati Talijanska Unija, a nalazit će se na Krnjevu



RIJEKA » Gradnja četiri vrtića, podizanje kvalitete rada i uvođenje poslijepodnevnih kratkih programa samo su dio programa rada koji je za naredno četverogodišnje mandatno razdoblje zacrtala nova ravnateljica Dječjeg vrtića Rijeka Davorka Guštin.



Prijedlogom izmjene Plana mreže dječjih vrtića na području Rijeke predviđa se statusna promjena Dječjeg vrtića Rijeka na način da se ta ustanova podijeli na šest zasebnih ustanova. Međutim, Guštin ističe da će Grad Rijeka takvim promjenama pristupiti tek kada se steknu financijski, kadrovski, prostorni i tehnički uvjeti.





Njenim izborom prvi put je funkcija ravnatelja gradske predškolske ustanove prepuštena stručnom suradniku, a ne odgajatelju, jer Guštin je 23 godine provela u Dječjem vrtiću Rijeka na radnom mjestu stručnog suradnika pedagoga, a potom tri godine u Agenciji za odgoj i obrazovanje na mjestu više savjetnice za predškolski odgoj. Bila je i član povjerenstva za izradu Nacionalnog kurikuluma ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja koji se tek treba usvojiti.


Liste čekanja


Naglašavajući kako će joj prioritet u narednom četverogodišnjem razdoblju biti podizanje kvalitete rada ustanove što će se postići kontinuiranim stručnim usavršavanjem djelatnika, Guštin ističe da je upravo u tijeku izrada programa stručnog usavršavanja u kojem će svaki odgajatelj moći naći nešto za sebe. Uz podizanje kvalitete, dodaje, intezivno će se raditi i na rješavanju gorućeg problema poduže liste čekanja za upis proširenjem smještajnih kapaciteta, a u tom kontekstu tijekom njenog mandata postojeći objekti Đurđice, Morčić i Zamet zamijenit će se novim, većim i suvremenijim objektima što će značajno doprinijeti povećanju broja upisnih mjesta.



Jedan od ciljeva koje si je Guštin zacrtala je i obuhvatiti veći broj pripadnika romske nacionalne manjine predškolskim odgojem, a za potrebe ostvarenja tog cilja već su uspostavljeni kontakti s Udrugom Oaza, resornim ministarstvom, kao i Odjelom gradske uprave za odgoj i školstvo.   – U planu je kreirati kraće inkluzivne programe za pripadnike romske nacionalne manjine. Također planiramo za svu djecu pokrenuti kraće programe koji će se u našim objektima realizirati u poslijepodnevnim satima. Riječ je o jezičnim i umjetničkim programima te igraonicama. Trenutno takve programe provode vanjski suradnici, međutim želimo da ih provode djelatnici Dječjeg vrtića Rijeka. Stoga ćemo tijekom ove školske godine revidirati sve programe koji se provode, a od naredne ćemo krenuti isključivo s programima koji su verificirani i najvećim dijelom će ih provoditi naši djelatnici, najavljuje Guštin.


   – U zadnje četiri godine kroz izgradnju novih objekata i dogradnju postojećih, kapaciteti su se povećali za 440 mjesta. Međutim, potrebe za povećanjem i dalje postoje. Ove smo godine upisali 3.351 dijete i po prvi smo put uspjeli zbrinuti svu djecu vrtićkog uzrasta čija oba roditelja zadovoljavaju upisne prioritete, odnosno oboje imaju prebivalište u Rijeci i zaposleni su. To smo postigli upravo zahvaljujući proširenju kapaciteta. Uz zamjenu vrtića Zamet, Morčić i Đurđice u planu je i izgradnja novog vrtića za pripadnike talijanske nacionalne manjine koji će najvećim dijelom financirati Talijanska Unija, a nalazit će se na Krnjevu, najavljuje Guštin.


Kontinuirano učenje


Prema sadašnjim planovima vrtić za pripadnike talijanske nacionalne manjine treba bi biti izgrađen kroz jednu do dvije pedagoške godine, a izgradnja ostala tri objekta trebala bi se financirati iz fondova EU, za što je priprema već započela. O tome da potrebe za novim vrtićima još uvijek postoje govori podatak da je ove godine neupisano ostalo 76 jasličara čiji roditelji zadovoljavaju upsine prioritete, te 292 djece jasličkog i vrtićkog uzrasta čiji roditelji ne udovoljavaju tim prioritetima.


   Jedan od planova Guštin je i od Dječjeg vrtića Rijeka stvoriti mjesto kontinuiranog učenja, ali i poticati suradnju i profesionalno partnerstvo odgajatelja, zajedničko promišljanje, realiziranje i evaluaciju odgojno-obrazovnog procesa. Zaključujući kako je demokratično organiziran odgojno-obrazovni proces usmjeren na poticanje autonomije djeteta, te na izgradnju njegova identiteta, samopoštovanja, samopouzdanja i samoostavrenja, Guštin ističe da to podrazumijeva visoku razinu razumijevanja djece i kompleksne dinamike njihovih aktivnosti, kao i timsko planiranje odgojno-obrazovnog procesa.