Novac od autocesta, tvrdi Mijat Stanić, bio bi dovoljan za igradnju 300-njak bolnica, 4.000 vrtića, 2.000 škola, odnosno za cijeli niz infrastrukturnih objekata za razvoj školstva, bolje liječenje i veću sigurnost građana
ZAGREB Predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić rekao je danas da je 80 milijardi kuna minimalna očekivana zarada od autocesta nakon što se otplate svi krediti, a ispuni pretpostavka da promet raste po stopi od jedan posto godišnje.
– Autoceste su građene kao razvojni projekt. Znamo da se na njima može zaraditi, no Vlada se odlučila za najnepovoljniji model, njihov davanje u koncesiju, i mi se tome protivimo, rekao je Stanić novinarima na Markovu trgu.
Naime, građanska inicijativa »Ne damo naše autoceste« jučer je pred Banskim dvorima istaknula natpis s brojkom »80 000 000 000« kao bi upozorila na pogrešnost davanja autocesta i koncesiju.
Stanić je rekao da je referendum jedino efikasno sredstvo za onemogućavanje provedbe ove Vladine odluke, te naglasio da je promet rastao preko tri posto.
– Zarada od autocesta u budućnosti bi mogla rasti jer se očekuje izgradnja jadransko-jonske autoceste i koridora 5C kroz BiH, koji će znatno povećati promet na autocesti A1 i koridoru 5c, kao i zbog mogućeg ulaska BiH i Srbije u EU.
Novac od autocesta bio bi dovoljan za igradnju 300 bolnica, 4.000 vrtića i 2.000 škola, rekao je Stanić.
Monetizacija je postupak kojim bi se autoceste dale u najam na upravljanje, ne prodaju, poručili su danas iz Vlade, pojašnjavajući svoju odluku o izboru koncesijskog modela kao, ističu, najboljeg rješenja za vraćanje kredita kojima su građene autoceste.
Iz Banskih dvora u priopćenju navode kako im je cilj dobiti jednokratnu uplatu za koncesiju za vraćanje kredita HAC-a i ARZ-a. Napominju, naime, da u naredne tri godine na naplatu dolaze dvije milijarde eura glavnice, a ukupno treba vratiti četiri milijarde eura glavnice kredita do 2039. godine.
»Ako dug vraćamo na način reprograma – kao što se činilo do sada dizanjem novih kredita – s kamatom bismo u narednih gotovo 25 godina ukupno morali vratiti najmanje osam milijardi eura«, ističu u Vladi.
Napominju kako su autoceste i danas pod koncesijom, pri čemu današnji koncesionari, tvrtke HAC i ARZ, iz prihoda koji ostvaruju na godišnjoj razini ne mogu vraćati kreditne obveze. Radi se, kažu, o ukupno 1,9 milijardi kuna godišnjih prihoda. Primjerice, dodaju, u ovoj godini će HAC i ARZ za redovne troškove poslovanja (održavanje autocestovne infrastrukture) i povrat kreditnih obveza trebati osigurati devet milijardi kuna, dakle nedostaje im više od sedam milijardi kuna.
U Vladi naglašavaju kako je postupak monetizacije ocijenjen najboljim modelom za rješavanje kreditnih zaduženja. Cilj je, navode, dobiti zadovoljavajući iznos kojim bi se zatvorila najveća kreditna zaduženja koja dolaze na naplatu ove i naredne tri godine, a radi se o dvije milijarde eura. »Na taj način kroz razdoblje od 35 do 40 godina (izbjegnemo li varijantu reprograma kredita kao drugu mogućnost) uspjeli bismo samo na kamatama uštedjeti 30 milijardi kuna«, tvrde u priopćenju.
Uz to, dodaju, 60 milijardi kuna iz trošarina po litri goriva koje bi se u budućnosti uprihodovale ne bi išlo koncesionaru, nego bi ostajalo za ulaganje u županijske i lokalne ceste te željezničku infrastrukturu, koju građani koriste svakodnevno, za razliku od autocesta. U slučaju reprograma kredita, tvrde, ta značajna sredstva morala bi se potrošiti za vraćanje kredita.
U Banskim dvorima ponavljaju kako se nipošto ne radi o rasprodaji hrvatskih autocesta. »Ništa se ne rasprodaje, jer su autoceste neotuđivo vlasništvo Republike Hrvatske. Ali, naš je i dug koji je nastao zbog gradnje autocesta. Kao građani i kao država, dug moramo vratiti. Nitko osim nas to neće učiniti i to je činjenica. Dakle, nisu samo autoceste naše, nego je naš i javni dug, krediti za autoceste koje smo dizali da bismo ih izgradili. Vlada je ocijenila da je ovaj model najmanje bolan za građane i državu, jer se njime ne odgađa otplata nego se rješava pitanje kreditnih zaduženja ne gomilajući nova«, poručuju u Vladi.
Tvrde kako su se odlučili za opciju koju su ocijenili najboljom zato da bi izbjegli onu koja bi u konačnici za građane i državu bila skuplja. »Istodobno, korisnici autocesta neće osjetiti razliku u kvaliteti usluga i sigurnosti promjenom koncesionara. I dalje ćemo biti vlasnici istih autocesta koje ostavljamo i budućim generacijama«, zaključuju u priopćenju.
