Klinike su već 15. prosinca tražile dodatna sredstva u iznosu od 2,1 milijun kuna / Foto D. ŠKOMRLJ
Ravnateljstvo KBC-a traži od klinika i odjela maksimalnu racionalizaciju do kraja godine. Trošiti se može samo raspoložive zalihe lijekova i materijala, a naručivati nove samo u hitnim slučajevima
ZAGREB Riječki KBC ipak nije reducirao dodatne preglede u prosincu samo zato da bi se u blagdansko vrijeme liječnici i drugo medicinsko osoblje odmorili od napornog višemjesečnog prekovremenog rada. Razlog redukciji opsega rada pred kraj godine dijelom leži i u činjenici da zdravstvena blagajna, iako izdašnija zahvaljujući izlasku HZZO-a iz državne riznice, ima svoje granice i ne može platiti beskonačno mnogo pregleda i pretraga. HZZO ove godine, podsjetimo, raspolaže proračunom od 22 milijarde kuna, a bolnički sustav dobio je 1,3 milijarde kuna više nego lani. Dio tog novca otišao je na različite programe skraćivanja lista čekanja, zbog čega veće bolničke ustanove, a među njima prednjači riječki KBC, bilježe višemjesečno značajno probijanje bolničkih limita.Posebno obrazloženje
Da zdravstveni budžet ipak ima svoje granice, dokazuje dopis što ga je ravnateljstvo KBC-a 16. prosinca uputilo na sve klinike i odjele, tražeći od njih maksimalnu racionalizaciju poslovanja do kraja godine. Prema uputi ravnateljstva, do kraja prosinca treba trošiti samo raspoložive zalihe lijekova i potrošnog materijala, a naručivati nove samo u iznimnim i hitnim slučajevima, i to uz posebno obrazloženje.
Prema podacima ravnateljstva, klinike su u studenom, nakon što je na snagu već stupilo prvo smanjenje opsega posla, potrošile ukupno 22,5 milijuna kuna, što je najveća mjesečna potrošnja u ovoj godini, za milijun kuna veća u odnosu najviše prethodno ostvarenu. U studenom je fakturirana realizacija iznosila 73 milijuna kuna, što je za 26 milijuna kuna iznad ugovorenog limita. Veći prihodi međutim nisu samo posljedica većeg broja pruženih usluga, već i povećanja cijene usluga krajem listopada. Tako je, mjereno brojem usluga, njihova realizacija u svim aktivnostima u studenom bila manja od količine usluga u najboljim mjesecima, i to za 12 posto u stacionarnoj zdravstvenoj skrbi, za 10 posto u poliklinici i za jedan posto u dnevnoj bolnici. Financijski gledano, prihodi od fakturiranja povećani su za 15 posto, jer je HZZO krajem listopada za 100 posto povećao cijene svih usluga za djecu koja boluju od karcinoma, za 40 posto za odrasle iznad 70 godina koji ne boluju od karcinoma, cijene ostalih usluga rasle su za 3,5 posto, a uvedeno je i plaćanje produženog ležanja.
Smanjene aktivnosti
– S obzirom da je KBC Rijeka već u listopadu imao izvršenje iznad ugovorenog limita u iznosu od 39,5 milijuna kuna, uprava je dala uputu klinikama da se u studenome ostvari prvo smanjenje opsega posla, odnosno ukidanje dodatnih programa, smanjenje elektivnih programa, a u prosincu dodatno smanjenje aktivnosti kako bi se iskoristili godišnji odmori, ukidanjem rada u popodnevnim satima na poliklinici i u svim aktivnostima koje nisu neophodne za zbrinjavanje akutnih pacijenata – ističe se u dopisu klinikama.
U prosinac su klinike ušle sa viškom novca od 4,5 milijuna kuna koje zbog smanjenja opsega usluga nisu potrošile, istodobno su im odobrena prekoračenja limita u vrijednosti od 4,2 milijuna kuna, a 15. prosinca tražile su dodatna sredstva u iznosu od 2,1 milijun kuna. Osnovni limit iznosi 16,5 milijuna kuna.
Računajući da će potrošnja u prosincu biti znatno reducirana, uprava je, kako bi pred kraj godine dovela u red poslovnu bilancu, pozvala šefove klinika da se maksimalno suzdrže od potrošnje i naručivanja lijekova i materijala, te da ne stvaraju nepotrebne zalihe jer dobavljači ionako mogu isporučiti potrebnu robu već prvog radnog dana u 2016. godini.
– S obzirom da klinike u prosincu raspolažu s 23 milijuna kuna, molimo da se do kraja godine dodatno traži samo roba za hitne i neodgodive situacije liječenja, s posebnim obrazloženjem i po mogućnosti na ime pacijenta – upozoravaju iz uprave. Navedena je mjera, zaključuju, neophodna da bi se ostvarilo poslovanje sukladno propisima koji reguliraju djelatnost bolničkih ustanova.