Foto Arhiv NL
Na mjesečnoj je razini rast sezonski prilagođene industrijske proizvodnje u Hrvatskoj u listopadu znatno usporio, na 0,9 posto, nakon rujanskog 5,6-postotnog skoka, pokazuju podaci europskog statističkog ureda
LUXEMBOURG/ZAGREB - Hrvatska se u listopadu svrstala uz bok Češkoj i Litvi snažnim skokom industrijske proizvodnje na godišnjoj razini, pokazalo je u ponedjeljak izvješće europskog statističkog ureda.
Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj, prilagođena za kalendarske i sezonske varijacije, porasla je u listopadu za 6,4 posto na godišnjoj razini, nakon 5,5-postotnog rasta u rujnu, pokazuje izvješće europskog ureda za statistiku.
Time se Hrvatska našla uz bok Češkoj, koja je zabilježila isti postotni skok industrijske proizvodnje, i Litvi, gdje je proizvodnja uvećana 6,5 posto. Uvjerljivo najveći skok industrijske proizvodnje na godišnjoj razini, za čak 14,6 posto, zabilježila je Irska.
Listopadski rast industrijske proizvodnje u EU rezultat je 4-postotnog povećanja proizvodnje kapitalnih roba, te 3,3-postotnog povećanja proizvodnje trajnih potrošačkih roba. Porasla je i proizvodnja energije za 1,2 posto, nakon gotovo stagnacije u prethodnom mjesecu.
U eurozoni je najviše porasla proizvodnja trajnih potrošačkih roba, za 4,2 posto, i kapitalnih roba, za 3,5 posto. Proizvodnja energije gotovo je stagnirala, nakon 1,8-postotnog pada u prethodnom mjesecu.
Osjetno sporiji mjesečni rast u Hrvatskoj
Na mjesečnoj je razini sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u EU porasla za 0,5 posto, nakon stagnacije u prethodnom mjesecu. U eurozoni uvećana je 0,6 posto, nakon pada u rujnu za 0,3 posto.
Najviše je u EU i eurozoni u listopadu na mjesečnoj razini povećana proizvodnja trajnih potrošačkih roba, za 1,2 odnosno 1,8 posto. Izrazitije je porasla i proizvodnja kapitalnih roba, za 1,0 u EU odnosno za 1,4 posto u eurozoni.
Proizvodnja energije znatno je ubrzala u EU, s 0,1 na 0,8 posto. U eurozoni je pak usporila, s 1,4 na 0,6 posto.
