ZAGREB  Hrvatski obrazovni sustav može se pohvaliti malim postotkom djece koja napuštaju školu prije nego je završe i visokim postotkom učenika koji se nakon srednje škole odluče upisati fakultet. To su glavna dva aduta kojim se hrvatske škole pozitivnim primjerom ističu među obrazovnim sustavima ostalih europskih država, proizlazi iz publikacije Obrazovanje i izobrazba Monitor 2015, što je po četvrti put objavljuje Europska komisija. Ujedno, radi se i o dvjema glavnim obrazovnim ciljevima EU do 2020. godine.

Brojni problemi

U Europi danas školu prije vremena napusti više od 11 posto učenika, a cilj je Europske unije do 2020. godine taj udio spustiti na deset posto. Hrvatska je već sada najbolja u EU sa samo 3,7 posto učenika koji ne završe srednju školu. S udjelom od 70 posto srednjoškolaca koji upišu fakultet prednjačimo nad većinom europskih država, no u roku uspije diplomirati oko 20 posto studenata, a ukupno njih 40-tak posto. Cilj je Europske unije u skupini građana u dobi od 30 do 34 godine imati najmanje 40 posto visokoobrazovanih, za razliku od današnjih 37,9 posto.

Prema dokumentu koji uspoređuje napredak država članica u razvoju i međusobnom usklađivanju obrazovnih sustava, Hrvatska je određeni napredak postigla usvajanjem Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, koja će dati glavni smjer reformi koja se predviđa u narednim godinama. S druge strane, hrvatsko školstvo muče i brojni problemi s kojima se prosvjetne vlasti trebaju uhvatiti ukoštac. To su slabi rezultati hrvatskih učenika na testovima matematike u osnovnim i srednjim školama i neusklađenost obrazovnih programa s tržištem rada. Zato se modernizacija kurikuluma i njihovo usklađivanje s potrebama tržišta rada ističu kao jedan od prioriteta, kao i povećanje danas mizernog udjela obrazovanja odraslih u sustavu obrazovanja.

Na dnu EU

Zapošljivost mladih također nas svrstava u dno EU: po stopi zapošljavanja mladih po završenom tercijarnom obrazovanju ISCED 3-8 u dobi od 20 do 34 godine četvrta smo europska država od dna ljestvice, sa stopom od 70-tak posto. Prosjek je EU 76 posto, a cilj da se po izlasku iz škole zaposli 82 posto mladih. U obrazovanje odraslih uključeno je svega 2,5 posto hrvatskih građana, što znači da ćemo teško dostići čak i sadašnji europski prosjek od 10,7 posto, a kamoli ciljanih 15 posto do 2020. godine.