LJUBLJANA Slovenija će idućih dana nastojati ukinuti ulaznu točku Rigonce kroz koju je prethodnih dana iz Hrvatske ulazilo najviše migranata kako bi od migrantskog vala rasteretila područje Brežica gdje su se migranti registrirali prije odlaska prema Austriji, najavio je u ponedjeljak glavni koordinator za migracije u slovenskoj vladi Boštjan Šefic.

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u ponedjeljak da dodatne mjere na granici s Hrvatskom za ograničavanje migrantskog vala, uključujući smanjenje broja ulaznih točaka, nisu isključene ako se Hrvatska ne bude držala dogovora iz Bruxellesa, u razgovoru za Slovensku televiziju.

Ako se ne bude poštovao dogovor iz Bruxellesa, Slovenija će na granici morati uvesti oštrije mjere, rekao je slovenski premijer Cerar za CNN.

U Hrvatsku su u ponedjeljak do 15 sati ušla 5873 migranta, a od početka migracijske krize 259. 049, objavio je MUP.

U Sloveniju su do danas ušla 73.553 migranta i izbjeglice, dok ih je iz zemlje do danas u 6 ujutro iz zemlje otišlo 47.920.

NOVO 23:12 Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u ponedjeljak da dodatne mjere na granici s Hrvatskom za ograničavanje migrantskog vala, uključujući smanjenje broja ulaznih točaka, nisu isključene ako se Hrvatska ne bude držala dogovora iz Bruxellesa, u razgovoru za Slovensku televiziju.

»Hrvatska svojim postupcima dokazuje da je sve dalje od Schengena, neka svoje recepte zadrži za sebe, vidimo da s izbjeglicama ima mnogo problema«, kazao je Erjavec.

Prema njegovim riječima, nije isključeno da će Slovenija idućih dana pooštriti kontrolu na granici s Hrvatskom i smanjiti broj ulaznih točaka za migrante, posebno ako se Hrvatska ne bude držala dogovorenog na nedjeljnoj konferenciji u Bruxellesu.

Povećati propusnost za migrante na slovensko-hrvatskoj granici nerealno je očekivati, naglasio je Erjavec, dodavši da Europa Sloveniji za zaštitu schengenske granice nudi pomoć, te da zato Llubljana još ovog tjedna na granici s Hrvatskom očekuje policajce iz Mađarske, Poljske, Češke, Slovačke, Italije, Nizozemske i Njemačke.

Slovenija u Bruxellesu nije prihvatila obvezu primanja više migranata ili osnivanja hot-spota za migrante jer nije balkanska država nego država srednje Euurope i članica Schengena iako leži na balkanskoj migrantskoj ruti, kazao je Erjavec.

Vojska i njeno angažiranje temeljem usvojenog zakona nije prijetnja civilnoj sferi i ne može biti zloupotrijebljena u političke svrhe, kazao je Erjavec, pokušavajući smiriti neke među pojedincima i skupinama.

»Slovenija je u vrlo ozbiljnoj situaciji jer u našu zemlju dolaze deseci tisuća migranata svakog dana, a mi smo mala srednjoeuropska zemlja sa samo dva milijuna stanovnika«, kazao je Cerar u razgovoru sa Suzanne Ammanpour koja je prve izbjegličke krize na Balkanu 90-ih godina pratila još u vrijeme kad je sadašnji slovenski premijer bio asistent na ljubljanskom Pravnom fakultetu.

Cerar se nije dao smesti niti pitanjima kako to da je pred bruxelleski sastanak o migrantskoj krizi na balkanskoj ruti dramatično najavljivao mogući raspad EU-a, niti podatkom američke novinarke da je u Sloveniju u deset dana ušlo samo 76.000 migranata, od kojih je velika većina kroz nju samo prošla.

»Slovenija ima samo dva milijuna stanovnika, a u samo jednom danu primila je 13.000 izbjeglica – znate, to je kao da u SAD u jednom danu dođe dva milijuna ljudi«, dramatično je usporedio Cerar dolazak migranata s Balkana i dolazak migranata iz Latinske Amerike u SAD preko zida na granici s Meksikom, što je tema i u ovogodišnjoj predsjedničkoj kampanji.

Cerar je kazao da se Slovenija zauzima za humanost prema migrantima i solidarnost među europskim državama u ovladavanju migracijskom krizom jer Europa ne može dopustiti da u nju dođu svi izbjeglice smješteni u Turskoj po logorima, te da je bitno da se ubrzo s Turskom sklopi ugovor koji bi takav scenarij onemogućio.

A na pitanje hoće li djelovati poput Mađarske i na granicu s Hrvatskom postaviti žicu odnosno zid, te da je upozoravao na raspad EU-a ako ne dođe do konsenzusa o migrantskoj krizi, Cerar je rekao da vjeruje u Sloveniju čije interese treba zaštititi, ali da treba štititi i zajedničke europske vrijednosti, te da o zidu za sada ne razmišlja.

NOVO 21:29  Slovenija će idućih dana nastojati ukinuti ulaznu točku Rigonce kroz koju je prethodnih dana iz Hrvatske ulazilo najviše migranata kako bi od migrantskog vala rasteretila područje Brežica gdje su se migranti registrirali prije odlaska prema Austriji, najavio je u ponedjeljak glavni koordinator za migracije u slovenskoj vladi Boštjan Šefic.Šefic je najavio i oštrije mjere kontrole migrantskog vala, ako se zemlje u okruženju ne budu držale preporuka iz Bruxellesa.

“Ulazna točka Rigonce nije adekvatna”, kazao je Šefic za Slovensku televiziju ne otkrivši pojedinosti, a najavio je da će se u postupke oko migranata ubuduće uključiti  slovenska financijska policija i privatne zaštitarske tvrtke.

Po njegovim se riječima na granici s Hrvatskom uskoro može očekivati i nešto drukčiji operativni postupak, a ako iz Hrvatske sve bude korektno najavljivano “sustav bi morao dobro funkcionirati” jer bi se i registriranje migranata u Sloveniji odvijalo brže nego do sada.

Uspostavit će se i kontaktne točke s državama koje su u nedjelju  u Bruxellesu sudjelovale na mini summitu o migrantskoj krizi na balkanskoj ruti, a slovensko ministarstvo unutarnjih poslova svaki će tjedan izvješćivati o stanju i ispunjavanju obveza, te informacije prosljeđivati u Bruxelles, najavio je Šefic, državni tajnik u MUP-u.

Ukoliko se obveze iz Bruxellesa ne budu ispunjavale, što će se vidjeti u roku od nekoliko dana, na granici s Hrvatskom bit će potrebne oštrije mjere kontrole, kazao je Šefic, ne želeći govoriti o pojedinostima.

NOVO 19:15 Bez obzira na teške okolnosti i velik priljev migranata Slovenija kontrolira situaciju na svojim granicama, izjavio je u ponedjeljak u Ljubljani glavni koordinator za migrantsku krizu Boštjan Šefic, državni tajnik u ministarstvu unutarnjih poslova.

“Prilike su teške zbog velikog broja izbjeglica i disperziranosti njihova ulaska, ali krajnjima naporima situaciju kontroliramo”, kazao je Šefic  na redovnom brifingu za novinare, dodavši da iz Hrvatske dnevno zna doći i po desetak tisuća migranata, te da se s velikim brojem dolazaka susreću sve države na balkanskoj ruti.

“Slovenski resursi su ograničeni, a sva sredstva koja su nam na raspolaganju koristimo optimalno, s ciljem da ljude zbrinemo na siguran i human način”, kazao je Šefic.

Ocijenio je da Slovenija postupke registracije obavlja dovoljno brzo, s obzirom na tisuće migranata koji dolaze, a treba ih registrirati po schengenskim pravilima.

Slovenski mediji u vezi sa summitom EU-Balkan o migrantskoj krizi ističu mišljenje premijera Mire Cerara da kriza nije u cijelosti riješena, ali da će biti dobro ako Hrvatska počne smanjivati broj migranata koje šalje u Sloveniju, te da je dobro što je Ljubljani Europska komisija obećala 10 milijuna eura za bolju kontrolu migrantske krize.

Riječ je o sredstvima iz europskog fonda za azil, migracije, integraciju i unutarnju sigurnost.

Slovenija temeljem zaključaka sa summita u Bruxellesu očekuje i dodatnih 400 policajaca koji bi pomagali domaćima na granici s Hrvatskom, a došli bi iz zemalja Višegradske četvorice i nekih zapadnoeuropskih država, s kojima treba sklopiti bilateralne ugovore o policijskoj pomoći.

Prema popodnevnim vijestima slovenskih medija na slovensko-hrvatskoj i slovensko-austrijskoj granici stanje je nepromijenjeno u odnosu na zadnjih nekoliko dana, nastavlja se velik priljev migranata iz Hrvatske, ali i njihov odlazak preko zelene granice u Austriju.

Obrađeno je skoro pola od 76.000 migranata koji su prošli Slovenijom, a od tih 37.000 migranata bilo je najviše Sirijaca, 22.000, dok su drugi većinom iz Iraka, Afganistana i Pakistana.

U pomoć graničnoj policiji na radu s migrantima do sada je uključeno 277 pripadnika slovenske vojske, a ranije su već uključeni i pričuvni i umirovljeni policajci, nezaposleni, te umirovljeni vojni časnici.

Veći slučajevi zaraza među migrantima do sada nisu zabilježeni, ali ima slučajeva svraba, infekcija dišnih putova, dizenterije. Najveći problem s migrantima je i dalje pothranjenost i iscrpljenost uslijed dugog puta, te ozljede donjih ekstremiteta i žuljevi.

NOVO 18:19  Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić potvrdio je u ponedjeljak u Opatovcu da dogovorom predsjednika država i vlada zemalja s izbjegličke rute, koji su se jučer sastali u Bruxellesu, nije predviđeno osnivanje hot spotova u Hrvatskoj, nego odmorišta u kojima bi se migranti zadržavali iznimno kratko te iz njih bili prevezeni prema Sloveniji.

“Hrvatska od početka traži da se problem s izbjeglicama i migrantima rješava na njegovu izvoru – u Grčkoj. Grčka mora napokon postati zemljom u kojoj ne samo da rade hot spotovi, nego se radi i kompletna registracija”, rekao je Ostojić, dodajući da bi one koji ne zaslužuju međunarodnu pomoć i zaštitu vratili u zemlju iz koje su došli.

 Po njegovim riječima, smisao dogovora iz Bruxellesa jest izbjegavanje jednostranog djelovanja pojedinih država, a uvjet da dogovor zaživi je da prorade hot spotovi u Grčkoj. Ostojić je rekao kako je Hrvatskoj najvažnije da “tranzit ide” te je ocijenio da “problem dogovaranja Hrvatska nikad nije imala”. 

“Imamo problem da netko pokušava napraviti sabirni centar u Hrvatskoj”, rekao je i ocijenio kako Hrvatskoj odgovara dogovor iz Bruxellesa među ostalim i zato što se u njemu ne govori o hot spotovima u zemljama na zapadnobalkanskoj ruti, nego o odmorištima. Riječ je o mjestima na kojima bi se izbjeglice zadržavale vrlo kratko prije prijevoza dalje, objasnio je. Ocijenio je kako se otvaranjem odmorišta usporava priljev izbjeglica i migranata i daje Grčkoj predah da riješi hot spotove, a Njemačkoj da se stabilizira u vezi s  prihvatom i vraćanjem onih koji su s područja koja ne uživaju međunarodnu zaštitu.

 ”To je privremena mjera koja bi mogla uroditi plodom”, poručio je, dodajući kako će se u državama na zapadnobalkanskoj ruti osnovati kontakt-točke na kojima će se razmjenjivati informacije o kretanjima izbjeglica i migranata. Te bi točke trebale “proraditi” u četvrtak zajedničkom videokonferencijom u 15 sati, rekao je i dodao da se dogovor odnosi i na dolazak promatračke misije Frontexa u Šid radi nadgledanja prijema i transporta izbjeglica iz toga grada prema Hrvatskoj.

Na pitanje novinara je li u Bruxellesu bilo govora o brojkama, to jest o tome koliko bi koja država trebala primiti izbjeglica i migranata, odgovorio je kako Hrvatska zna svoje kapacitete, a oni su dostatni za zbrinjavanje pet tisuća osoba. 

“Hrvatska je uvijek govorila da je to brojka s kojom možemo izaći na kraj, ali to podrazumijeva i financiranje od EU”, dodao je.

 Prije konferencijie za novinare, ministar Ostojić održao je polusatni brifing za novinare na kojem je objasnio kako se, kad je riječ o državama na zapadnobalkanskoj ruti, misli na Grčku, Makedoniju, Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju i Austriju. Više bi nam odgovaralo da se radi isključivo o zemljama zapadnog Balkana jer u tom slučaju mi ne bismo bili među tim zemljama, jer im ne pripadamo, rekao je. Slovencima je ponudio pomoć u šatorima i u ljudstvu.

“Moja tvrdnja je da mi nismo nigdje dolazili bez najave pa ni pred slovensku granicu. Mi dolazimo na Macelj na dogovoreno mjesto za prihvat i onda on traje devet sati, što je nama neprihvatljivo”, rekao je novinarima na brifingu Ostojić. Istaknuo je kako nijedna brojka o izbjeglicama i migrantima koji prolaze kroz Hrvatsku nije bila lažna i svaku je moguće provjeriti.

Rekao je i kako će se, čim proradi zimski tranzitni centar u Slavonskome Brodu, izbjeglice i migranti u njega prevoziti vlakom iz Šida, i to hrvatskim sa sedam vagona, a centar u Opatovcu bi se zatvorio.

NOVO 18:17 U Hrvatsku su u ponedjeljak do 15 sati ušla 5873 migranta, a od početka migracijske krize 259. 049, objavio je MUP.

Trenutačno je u privremenome prihvatnom centru u Opatovcu 2780 osoba, a i dalje se očekuje veliki pritisak izbjegličkog vala iz Srbije, navodi MUP.

Dogovor ministara unutarnjih poslova Hrvatske i Srbije Ranka Ostojića i Nebojše Stefanovića provodi se na području Berkasova, s kojega izbjeglice i migranti ulaze u Hrvatsku preko negdašnjega malograničnog prijelaza Bapske.

U odnosu prema razdoblju prije dogovora, u Berkasovu se sada provodi kontrolirani ulazak izbjeglica i migranata u Hrvatsku tako da se na granicu s Hrvatskom propuštaju u skupinama po pedeset osoba.

Na samoj granici u ponedjeljak poslijepodne stanje je mirno iako izbjeglice i migranti neprestano pristižu.

Već na samom prilasku granici srbijanski policajci raspoređuju ih u skupine po pedeset osoba te jednu po jednu skupinu, nakon dojave s hrvatske strane, puštaju do granične crte preko koje ulaze u Hrvatsku. Kad se smjeste u autobuse, izbjeglice i migranti prevoze se do prihvatnog centra u Opatovcu.

Duž cijelog puta od dva i pol kilometara, od raskrižja Berkasovo-Šid, na kojem se autobusi iskrcavaju, vidljive su goleme količine otpada koje uklanjaju djelatnici šidskoga komunalnog poduzeća, volonteri tei zatvorenici iz Srijemske Mitrovice kojima je, kako se neslužbeno moglo čuti, zbog angažmana na uklanjanju otpada na Berkasovu, obećano da će im se smanjiti zatvorska kazna za godinu dana.

Duž prilazne ceste srbijanska policija postavila je metalne ograde kojima se izbjeglice i migranti usmjeravaju prema granici s Hrvatskom, no njih uskoro ne bi trebalo biti jer će u skladu s dogovorom Ostojića i Stefanovića izbjeglice i migranti u Hrvatsku ulaziti isključivo vlakom koji bi ih od Šida vozio do prihvatnoga centra u Slavonskome Brodu.

NOVO 15:51 U Sloveniju su do danas ušla 73.553 migranta i izbjeglice, dok ih je iz zemlje do danas u 6 ujutro iz zemlje otišlo 47.920, objavila je na svom twitter računu slovenska vlada, uputivši korisnike na službene internetne stranice slovenske policije.

Na pitanje koje su policiji postavile neke domaće medijske kuće o tome gdje su ostali migranti, budući da Austrija i dalje nastavlja s primanjem izbjeglica, u policiji odgovaraju da nije riječ o najpreciznijim podacima te da iz objavljenog ne proizlazi da je u Sloveniji trenutno 26.000 migranata, kako bi se možda dalo zaključiti iz tabela koje su objavili.

Ukupne podatke o izbjegličkom valu koji prolaze kroz Sloveniju policija će objaviti nakon što on prestane, odnosno nakon što izbjeglička kriza u Europi bude završena, javio je slovenski radio.

Na osnovu podataka koje na svojoj internet stranici objavljuje slovenska policija moglo bi se eventualno zaključiti da do razlike u podacima dolazi zato što je slovenska policija odlazak migranata iz Slovenije prema Austriji počela evidentirati pet dana kasnije nego njihov dolazak preko granice iz Hrvatske, ili je pak razlika nastala zbog nekontoliranog odlaska već registriranih izbjeglica u Austriju, bez dogovora s austrijskom policijom. 

Prema podacima slovenske policije, danas je u 12 sati u slovenskim prihvatnim centrima bilo 8.162 izbjeglice i migranta, od toga najviše u Brežicama – 3.100, u Dobovi, u dva improvizirana prihvatna centra, u bivšoj tvornici odnosno u bivšoj ljevaonici, bilo ih je 2.200, u Obrežju u šatorskom smještaju 350, u Rigoncima, gdje isto nije u pitanju čvrsti objekt, njih 1.500. Izbjeglice se još smještaju na Šentilju otkuda idu u Austriju, gdje se u 15 sati po podacima mariborske policije nalazilo 4.000 izbjeglica, što je dvostruko više od kapaciteta tog centra. Radi se o tome da su iz prihvatnih centara uz granicu s Hrvatskom migranti autobusima i vlakovima tijekom dana prebacivani u prihvatne centre prema Austriji, koja ih i dalje prima.