Simulacija budućeg teleskopa u Čileu koji se gradi u sklopu LSST projekta
Istraživačka grupa s Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci će biti dio projekta snimanja neba. Riječ je o najvažnijem američkom astronomskom projektu za sljedećih 10 godina
RIJEKA Istraživačka grupa s Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci pokrenula je postupak priključivanja međunarodnoj kolaboraciji LSST (Large Synoptic Sky Survey – Veliki sinoptički pregled neba), najvećoj astrofizičkoj kolaboraciji ovakve vrste koja planira snimati nebo u prosjeku svaka tri dana u periodu od 10 godina te stvoriti nešto poput »filma« o svemiru uživo. Riječ je o najvažnijem američkim astronomskom projektu za slijedećih 10 godina u području velikih teleskopa na površini Zemlje koji financira američki kongres.
Uz riječke znanstvenike dr. Tomislava Jurkića i prof.dr. Dubravku Kotnik Karuza projektu će se priključiti i znanstvenici sa zagrebačkog i splitskog sveučilišta, Instituta Ruđer Bošković i Instituta za sinergiju znanosti i društva iz Čakovca, a ugovor o suradnji prema najavama dr. Jurkića trebao bi biti potpisan do kraja ove godine, a u okviru toga osnovat će se i LSST Hrvatska.
Jedinstven uređaj
– LSST kolaboracija broji oko 500 istraživačkih grupa, a riječ je o međunarodnom projektu snimanja i pregleda neba. To je najveći poduhvat takve vrste ikad poduzet u astronomiji i astrofizici. LSST nije »samo još jedan teleskop«, već doista jedinstven uređaj koji će omogućiti potpuno nov pogled u istraživanje svemira. Zahvaljujući inovativnom dizajnu, veličini teleskopa čiji je polumjer 8.4 metara, velikoj brzini te širokom kutu snimanja neba od 9,6 kvadratna stupnja, LSST će snimati cjelokupno nebo svaka tri dana tijekom perioda od 10 godina, omogućavajući gotovo filmsko opažanje neba i astronomskih pojava tijekom jedne dekade. Samo u prvom mjesecu svog rada, ovaj će teleskop vidjeti više svemira i astronomskih objekata nego svi teleskopi zajedno u cijeloj ljudskoj povijesti. Vrhunska kvaliteta snimaka omogućit će kartiranje svemira u 3 dimenzije, a vremenska komponenta opažanje svemira u boji u realnom vremenu. Dizajn i izgradnja primarnog teleskopa trajala je 7 godina, dok trenutno traje izgradnja teleskopa u Čileu na vrhu planine Cerro Pachon visoke 2650 metara u pustinjskom okolišu koje omogućuje najbolje opažačke uvjete na Zemlji, prije svega nisku vlažnost, malu naoblaku i izvrsnu kvalitetu i stabilnost atmosfere.
Među donatorima i Gates
LSST projekt se realizira pod vodstvom međunarodnog konzorcija od oko 35 sveučilišta, instituta, korporacija i individualnih osoba kako bi se ostvarili njegovi ciljevi u najkraćem mogućem vremenu, a da se zadrži najviša moguća kvaliteta i znanstvena izvrsnost. Projekt je temeljen na javno-privatnom partnerstvu, a među najveće privatne donatore spadaju Charles Simonyi i Bill Gates, dok se među institucijama i sveučilištima nalaze i velikani poput sveučilišta Washington (Seattle), Princeton, Stanford ili Cornell. Iako je projekt većinom financiran od strane američke vlade, privatne donacije omogućile su početak projekta i razvoj dizajna i prototipa teleskopa. Znanstveni utjecaj ovog projekta biti će ogroman, i vrlo vjerojatno će uzrokovati značajne promjene i napredak u svim poljima astronomije i astrofizike, ali i fizike kroz istraživanje tamne materije i tamne energije. LSST katalog će predstavljati najveću bazu podataka na svijetu, zbog čega su se u razvoj baze i obrade podataka uključili giganti poput Googlea ili Microsofta.
Teleskop će prvo svjetlo ugledati 2020. godine, a početak 10-godišnjeg sinoptičkog opažanja počet će 2022. godine. Trošak dizajna i izgradnje teleskopa iznosi oko 850 milijuna američkih dolara, dok je godišnji trošak rada teleskopa oko 37 milijuna dolara, što daje ukupan trošak projekta od 1,25 milijarde dolara, pojašnjava dr. Jurkić.
Zadatak riječkih znanstvenika do potpune izgradnje teleskopa je priprema računalnih softvera koji će obrađivati veliku količinu podataka. Riječ je o destak milijuna podataka koji će stizati na riječko Sveučilište, a riječki će znanstvenici istraživati prašinu u svemiru i to izumirućih planeta.
Neslućene mogućnosti
Dosadašnja istraživanja svemira svodila su se na konstrukciju sve boljih i većih teleskopa koji su omogućavali da vidimo sve dalje i dublje u svemir, opažajući fenomene od površina zvijezda, do galaksija, crnih rupa i crne energije. No, takva opažanja najčešće su omogućavala uvid u trenutno stanje astronomskog objekta, bez mogućnosti praćenja promjena. Kako bi doista razumjeli svemir potrebno je promatrati njegov razvoj u vremenu. Drugim riječima, opažanje promjena u svemiru ključno je za njegovo razumijevanje.
– LSST upravo to čini – tijekom 10-godišnjeg opažanja cjelokupnog neba, on će omogućiti uvid u vremenske promjene u svemiru, u promjene na astronomskim objektima i fenomenima. LSST će automatski skenirati nebo, dajući više od 800 panoramskih snimaka svake noći što znači da će teleskop dva puta tjedno snimiti cijelo nebo. Astronomi će imati na raspolaganju najbogatiju i najraznovrsniju bazu podataka, a korištenjem inovativnih tehnologija i softvera ostvarit će do danas neslućene mogućnosti u otkrivanju novih fenomena i objašnjenju nedovoljno poznatih procesa, zaključuje dr. Jurkić.
