RIJEKA  Problem izbjegličke krize u Hrvatskoj ne može rješiti samo Europska unija, već teret mora podnijeti cijeli bogati i razvijeni svijet i to na izvoru krize, rekao je primorsko-goranski župan Zlatko Komadina na današnjoj sjednici županijske skupštine, nakon niza upita članova skupštine o problemu izbjeglica.

– Tek sada se shvatilo da treba razriješiti kesu i financirati zemlje koje su prve na udaru, rekao je Komadina, dodavši kako je prema nekim navodima, u Africi i Aziji oko pedeset milijuna ljudi koji se žele domoći Europe.

Pitanje zbrinjavanja izbjeglica, odnosno spremnosti Primorsko-goranske županije da ih prihvati prva je, na početku aktualnog sata, potegla SDP-ova članica skupštine Sanja Tamarut.

– Nažalost, imamo iskustva u zbrinjavanju izbjeglica. Hrvatska je izrazila spremnost za prihvat oko tisuću njih, ali je azil u našoj zemlji, od svih izbjeglica koji su u nju ušli, zatražilo njih tek osmero, rekao je Komadina.

Na pitanje gdje će i u kom broju izbjeglice biti zbrinute na području PGŽ-a, ukoliko to bude potrebno, Komadina je odgovorio kako bi »bilo neozbiljno nabacivati se brojkama i lokacijama, u trenutku dok se još ne zna postoji li potreba za prihvatom izbjeglica na području županije, ni u kom broju«.

– Ključ eventualne raspodjele izbjeglica među županijama još nije napravljen pa nema smisla najavljivati ni gdje bi trebali biti smješteni. Kapaciteta imamo, kroz Crveni križ za prvu ruku, a i za prihvat na dulji rok, ali nema smisla unaprijed najavljivati na kojim lokacijama i time uzbunjivati ljude u tim sredinama dok o tome još nismo razgovarali s odgovornim tijelima središnje državne vlasti, rekao je Komadina.

Njegov zamjenik Marko Boras Mandić na temu izbjeglica je kazao kako se o tome raspravljalo i prošle subote u županijskom Stožeru zaštite i spašavanja, zajedno sa svim uključenim službama.

– Ovo nije regionalna ni županijska tema, nego se rješava na razini države. Sukladno tim odlukama, mi smo spremni postupati, iako ne možemo govoriti o detaljima jer bi to bilo neodgovorno prije nego li se sve iskomunicira sa središnjim državnim tijelima. U kontaktu smo i s kolagama iz Slavonije. Moramo biti solidarni s onima koji podnose najveći teret. Ovo nije nešto novo, događalo se i početkom devedesetih, ali i početkom dvadesetog stoljeća, kada je Rijeka primala tisuće ljudi koji su tada migrirali u Ameriku i znat ćemo se nositi sa izazovima, rekao je Boras Mandić.

Županijska zastupnica Gabrijela Gorjanac Kapša župana je na skupštini upitala ima li informacija o najavljenim organizacijskim promjenama u Rafineriji nafte Rijeka, koje će, kako je prije nekoliko dana potvrđeno i zahtjevom za očitovanjem Radničkom vijeću Ine, rezultirati otpuštanjem devedeset radnika rafinerije.

Gorjanac Kapša također je zanimalo raspolaže li župan informacijama hoće li se uprava Ine i kada konačno odrediti po pitanju realizacije druge faze modernizacije rafinerije, odnosno izgradnje koking postrojenja.

– Tamo nije dobro, niti će biti dobro, odgovorio je Komadina, kazavši kako se Ina i riječka rafinerija našla u raljama interesa dviju država kao i situacije na tržištu naftnih prerađevina.

– Odluku o tome donosi MOL, za kojeg sumnjam da će odlučiti u korist hrvatskih rafinerija. Pitanje kokinga također ovisi o stopi povrata uloženog i kapaciteta rafinerija u svijetu koji su trenutno preveliki. Pitanje je da li po mišljenju Mađara Hrvatskoj trebaju dvije rafinerije, jedna ili nijedna. To su sve posljedice prodaje Ine, koja se po mom mišljenju nije smjela dogoditi, jer nije to hotel nego strateška energetska kompanija. Odlučivat će Budimpešta, a ne Zagreb, rekao je Komadina, koji smatra da najavljeni višak radnika nema veze s izgradnjom kokinga, već s modernizacijom rafinerijskih procesa.

– Ali ništa tu nije slučajno, kao što nije slučajno ni dovođenje direktora rafinerije iz Finske. Sumnjam da u Hrvatskoj nema inženjera koji bi bili sposobni i znali voditi riječku rafineriju, rekao je Komadina.

Na aktualnom satu rasprava se povela i o statusu pročelnika za sport i kulturu Valerija Jurešića, čije je izbor dva puta poništen rješenjem Upravne inspekcije, jer nije zadovoljavao uvjete natječaja, no on i dalje obnaša tu funkciju, budući da se u međuvremenu, nakon korištenja godišnjeg odmora i neplaćenog dopusta, žalio na rješenje. Tomislava Zečević Pedić iz redova HDZ-a upitala je na kojem je Jurešić radnom mjestu u ovom trenutku.

– Zašto župan podržava ljude koji rade štetu županiji, ne samo materijalno, i time šalje poruku da se ne poštuju zakoni, te da one koji ih ne poštuju još nagrađuje mjestom županijskog pročelnika, pitala je Zečević Pedić.

Postoje stalni, privremeni i povremeni pročelnici, a Jurešić je povremeni, zahvaljujući hrvatskom zakonodavstvu, odgovorio je Komadina.

– Po zakonu on je pročelnik, a kako će završiti ta saga, ovisit će o pravorijeku Upravnog suda. Ne stoji da se nagrađuju ljudi koji štete županiji, nego suprotno, ja sam tu da poštujem zakone. Vi mislite da ste u pravu i ja mislim da sam u pravu, a da li je Jurešić pročelnik, o tome će odlučiti sud, rekao je Komadina, uz, za sjednicu Skupštine prilično neprimjerenu opasku, upućenu Zečević Pedić, kako ne razumije »zašto se ona toliko žesti kad je Jurešić vrlo simpatičan čovjek«.