ZAGREB   Hrvatska je spremna i ubuduće pokazati solidarnost s onim članicama Europske unije koje su najviše pogođene izbjegličkom krizom i prihvatiti određeni broj ljudi, bez obzira na to koje će kvote na kraju biti usvojene, poručio je jučer ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, komentirajući novi prijedlog Europske komisije prema kojem bi u Hrvatsku, u naredne dvije godine, trebalo biti premješteno još 1.064 osoba iz Mađarske, Italije i Grčke, koje traže međunarodnu zaštitu. No, prije toga potrebno je osigurati uvjete za integraciju 550 ljudi, na čiji se prihvat hrvatska Vlada već ranije obvezala, a to znači osigurati im smještaj, prehranu, zdravstvenu zaštitu, učenje hrvatskog jezika, ali omogućiti im i uvjete za zaposlenje. 

Prema riječima ministra Ostojića, izrađena je lista zanimanja koja su deficitarna u Hrvatskoj, pa bi i to trebao biti jedan od kriterija za prihvat ljudi, budući da je, kako je istaknuo ministar, cilj da se ti ljudi zaposle jer u tom slučaju prestaje i obveza Hrvatska da im pruža pomoć kroz dvije godine preko Ministarstva socijalne politike i mladih. 

– Naravno da i građani Hrvatske teško dolaze do posla, ali postoje i zanimanja za koja interesa nema i koja su deficitarna, pa bi to bila prednost da budu integrirani, kazao je Ostojić.  Prema neslužbenim informacijama, lista se izrađuje po pojedinim regijama, a na njoj su zasad različita zanimanja, od tokara, bravara i vodoinstalatera pa do medicinskih i tehničkih struka, anglista, germanista i slično. No, to je još uvijek samo radni materijal koji treba doraditi, kao što treba utvrditi i način na koji će se provesti procedura potvrde stručnih i profesionalnih kvalifikacija jer se može pretpostaviti da dio izbjeglih ljudi neće sa sobom imati sve potrebne dokumente kojima mogu dokazati svoju struku. Na koji će se način doskočiti tom problemu, iz Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta zasad nam nisu odgovorili. 

Nakon Kutine ili Dugava, treba se osigurati trajniji smještaj. U Hrvatskoj će to biti uglavnom državni stanovi, ali, kako je napomenuo Ostojić, ne radi se o dodjeli ili poklanjanju stanova, nego davanju na korištenje. Trenutno se, kako doznajemo, »češlja« popis stanova u državnom vlasništvu kako bi se utvrdilo koji bi se mogli iskoristiti, u kakvom su stanju, trebaju li adaptaciju i hoće li biti potrebno osigurati i dodatne stanove kroz najam. U međuvremenu je, naravno, nužno osigurati i učenje hrvatskog jezika. Sve to zajedno potrebno je da bi se ljude, kako je pojasnio ministar, osovilo na vlastite noge.

Europski parlament je, u međuvremenu, podržao prvi Komisijin prijedlog o raspodjeli 40 tisuća izbjeglica među zemljama članicama EU-a. Eurozastupnici su, među ostalim, predložili da se tražiteljima azila dade mogućnost da, prije nego budu premješteni iz Italije i Grčke, rangiraju zemlje članice prema vlastitim preferencijama, a s obzirom na, primjerice, obiteljske veze, poznavanje jezika, eventualni raniji boravak u nekoj članici i slično. Ostojić je najavio da će u MUP-u imati »osobu koja je iz Sirije, naša državljanka« koja će »sigurno biti od velike pomoći u postupku integracije ljudi koji dolaze iz tog kriznog područja«. Potvrdio je i da je MUP u kontaktu sa sirijskom zajednicom, »ljudima koji su dugi niz godina vaši susjedi«, koji su davno došli iz Sirije, »i maksimalno će pomoći u integraciji«.