Foto D. ŠKOMRLJ
Mnogi naši suvremenici, iako se smatraju vjernicima, ne poznaju ni osnovne vjerske istine, a kamoli da ih razumiju u njihovu pravom značenju. Ali, što je najgore, to ih uopće ne smeta. U mnogim kršćanskim obiteljima danas nema ni vjerskih knjiga ni časopisa, rekao je u propovijedi
RIJEKA – Dostojanstveno i pobožno protekao je u Svetištu Majke Božje Trsatske blagdan Velike Gospe. Tisuće i tisuće ljudi, hodočasnika izbliza i izdaleka, sudjelovali su na euharistijskim slavljima koja su u Marijinom perivoju slavljena od ranih jutarnjih sati, cijelo prijepodne, kao i navečer kada je središnju misu blagdana Velike Gospe i svečanu procesiju predvodio riječki nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić u zajedništvu s trsatskim franjevcima i mnogim drugim riječkim svećenicima.
Foto D. ŠKOMRLJ
– »Bezgrješna Bogorodica, vazda Djevica Marija nakon završetka svojega zemaljskog života uznesena je s dušom i tijelom u nebesku slavu« (DS 3903). Upravo je to ono što na današnju svetkovinu slavimo, zbog čega se ona i zove Marijino uznesenje. To znači da je svako slavljenje ovog blagdana promašeno ako u njegovu središtu nije ta tajna Marijina života i ako ga ne prate radost zbog njezina nebeskog proslavljenja, kao i čvrsta nada da će se i na nama, prema Isusovu obećanju, to isto ostvariti u posljednji dan, ako ga budemo slijedili Marijinom vjerom. U Mariji, naime, imamo uzor vjere koja nas sigurno vodi do one slave u koju je ona već ušla. U tom smislu Marija je pralik svakog vjernika i cijele Crkve, pralik vjere i pralik konačnog proslavljenja u vječnosti, tumačio je u propovijedi nadbiskup Devčić poručujući da je to »ono što nam Bog poslije smrti priprema i na što nas poziva po Isusu Kristu, Spasitelju čovjeka«.
-– Mnogi naši suvremenici, iako se smatraju vjernicima, ne poznaju ni osnovne vjerske istine, a kamoli da ih razumiju u njihovu pravom značenju. Ali, što je najgore, to ih uopće ne smeta. U mnogim kršćanskim obiteljima danas nema ni vjerskih knjiga ni časopisa, a često ni Sv. pisma ni Katekizma Katoličke Crkve. A ako se nešto od toga i nađe, ne otvara se i ne čita. No bez poznavanja vlastite vjere nije moguće u njoj rasti, ni prema njoj živjeti i djelovati. Već je u starini istaknuto načelo: »Vjera traži razum.« To znači da je potrebno neprestano težiti za što boljim poznavanjem i razumijevanjem onoga što vjerujemo. Objavljujući se, Bog nam nije sve izričito rekao, ali nam je dao razum kojim možemo odgonetnuti njegovu implicitnu poruku. Dogma o Marijinu uznesenju u nebo, kao i druge definirane istine vjere, plod su upravo takvog razumskog prodiranja u implicitni sadržaj onoga što vjerom prihvaćamo. Takva razumom shvaćena vjera, dakako u mjeri u kojoj je to moguće, postaje nam pravim i pouzdanim pratiocem i putokazom u rješavanju svakodnevnih životnih problema, rekao je.
Stotine ljudi uspele su se danas Trsatskim stubama Petra Kružića, drevnim hodočasničkim usponom na trsatski brijeg da bi i na tom putu – usponu i na Trsatu uputili svoje molitve i svoje zahvale Majci Božjoj Gospi Trsatskoj, Majci Milosti, i da bi sudjelovali na svetoj misi proslave njezinog blagdana. Mnogi su jučer hodočastili na Trsat pješice nekim drugim putevima, ali najveći broj hodočasnika stigao je besplatnim autobusima Autotroleja, mnogi i osobnim automobilima. Dugi su bili redovi za ispovijed pred Aulom pape Ivana Pavla II., dugi red do Kapele svijeća gdje su upaljene tisuće svijeća, stalno je bio ispunjen franjevački klaustar, trsatska bazilika. No temeljno odredište svima bilo je slavlje svete mise u perivoju, gdje su mnogi zaklon od sunca i vrućine našli na Fortici.
Jednako masovan bio je polagani, molitveni ophod vjernika oko glavnoga oltara trsatske bazilike na kojemu je izložena slika Gospe Trsatske, triptih ne samo kultne već i umjetničke vrijednosti. Na Trsatu je ta slika od 1367. godine kada ju je svetištu, kaže predaja, darovao papa Urban V. i ona je – prepletena s predajom o trogodišnjem boravku nazaretske kuće Svete obitelji na trsatskom brijegu, počev od 1291. godine – snažno odredila Trsatsko svetište, kao marijansko i obiteljsko svetište. To se na Trsatu, u najstarijem djelatnom hrvatskom marijanskom svetištu moglo vidjeti i danas, na najveći Marijin blagdan – posebno ujutro kada se uz hrvatski moglo čuti i talijanski i engleski jezik – jer čini nam se da su mnogi hodočastili obiteljski. O stoljetnoj pobožnosti prema Majci Božjoj jasno svjedoči od koraka nebrojenih Marijinih štovatelja udubljeni kamen oko glavnoga oltara trsatske bazilike. Među slikama koje se u trsatskoj bazilici moglo vidjeti danas, izdvojimo trenutak kada jedna mlada majka, završavajući ophod oko glavnoga oltara, podiže svoje malo dijete prema slici Gospe Trsatske.
Ovogodišnja trsatska Velika Gospa slavljena je već u znaku 300. godišnjice krunidbe slike Gospe Trsatske, što će biti proslavljeno 30. kolovoza, kako je hodočasnike uputio trsatski gvardijan fra Antun Jesenović koncelebrirajući na hodočasničkoj misi koju je predvodio fra Ilija Vrdoljak, provincijal franjevaca čuvara Trsatskog svetišta, Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda.
