Kreativne i kulturne industrije u Hrvatskoj ostvaruju 15 milijardi kuna prihoda, zapošljavaju 124 tisuće ljudi te je to drugi po veličini sektor u Hrvatskoj po udjelu prihoda u BDP-u (3,5 posto). Nedavno prezentirani rezultati nacionalne »Studije mapiranja sektora kreativnih i kulturnih industrija« što je izradio Ekonomski Institut u Zagrebu, pokazuju kako najveći rast bruto dodane vrijednosti ostvaruju: arhitektura, računalni programi igre i novi mediji, oglašavanje, muzeji, knjižnice i baština, film i fotografija. Poslovni subjekti u kreativnim i kulturnim industrijama čine čak 5,7 posto ukupnog broja poslovnih subjekata hrvatskog gospodarstva u 2013. godini.

Kreativne i kulturne industrije su, nema sumnje, onaj zdravi dio hrvatskog gospodarstva. No, koliko god da su kreativci uspješni, poput primjerice dizjnerskog dvojca Bruketa – Žinić ili pak filmske producentice Ankice Jurić Tilić, dojam je da veći dio puka i dalje gaji poprilično nerazumijevanje naspram poslova što ih rade, uvjereni da kruha ne može biti gdje nije motike. 

– Postoji velika doza nerazumijevanja ovog sektora iz jednostavnog razloga što smo ostali u duhu od prije 70 godina kada je sve vezano za umjetnost bilo nadogradnja, luksuzna ugoda koja može i ne mora biti sastavnim dijelom našeg života. Svijet se od tada drastično promijenio, pučanstvo se povećalo za 100 posto, a gospodarstvo je postalo nezamislivo bez kreativnih i kulturnih industrija. Ako se želi napraviti skok u razvoju gospodarstva, integracija kreativnih i kulturnih industrija u svaki oblik poslovanja je nužnost – ističe Ivana Nikolić Popović, predsjednica Hrvatskog klastera kreativnih i kulturnih industrija.

Najkraće rečeno, u kreativne i kulturne industrije spadaju sva zanimanja i djelatnosti koje ostvaruju svoj prihod kroz autorski rad. 

– Definicija sektora se razlikuje od zemlje do zemlje, a mi smo za studiju mapiranja uzeli model prema UNESCO-u gdje spadaju tržišne komunikacije, arhitektura, elektronički mediji, dizajn, računalne igre i novi mediji, film, vizualne i izvedbene umjetnosti, izdavaštvo i spisateljstvo, muzeji i knjižnice, glazba i primijenjene umjetnosti i zanati – pojašnjava Nikolić Popović.

Tromo društvo

Tu su dakle mnogi, od primjerice pisaca do rock glazbenika. Nasuprot njih stoji društvo konzervativno i tromo te poprilično zatvoreno za novo. 

– John Newbigin, voditelj projekta Creative England, rekao je kako su i oni u Velikoj Britaniji imali velike otpore i struktura i društva kada su krenuli s formiranjem ovog sektora. Društvo koje brže shvati kako je jedino promjena sigurna i prihvaća svaki napredak te ga provodi kroz strukture, uvijek je puno uspješnije. Sve ostalo je gubitak vremena i novaca. Situacija na koju smo naišli prilikom priprema za izradu studije je bila poprilično obeshrabrujuća s obzirom da kreativci postoje i rade punom parom, a strukture se praktično još uvijek prave da oni ne postoje.

Drugim riječima podloga za razvoj sektora ne postoji i sve leži na naporima pojedinaca koji se bore za pojedine segmente i kao takvi često izazivaju i otpor. Naš gospodarski sustav, baš kao ni obrazovni sustav, nije se značajnije promijenio još od industrijske revolucije, tako i percepcija razvoja gospodarstva vuče korijene iz sličnog razdoblja po principu velikih ulaganja u infrastrukture, grandiozne proizvodne kapacitete, puno zaposlenih i multinacionalnu disperziju. Danas, međutim, dva dobra prijatelja koji imaju ideju i dva računala mogu ostvariti prodaju s neusporedivo većim eksponencijalnim rastom i dobiti nego što će to uspjeti bilo koja tradicionalna industrija – kazuje Nikolić Popović.

Kreativne i kulturne industrije su, ističe, generator inovacija i dodane vrijednosti svakog proizvoda.

Danas više ne možemo zamisliti ni jednu stvar bez dizajna. Razmislite što je ključni element prevage kod kupnje? Kvaliteta? Naravno, ali ima još deset drugih proizvoda u istom rangu kvalitete. Danas sve kupujemo zbog dizajna i stvarno će biti jako žalosno ako zbog našeg ignoriranja te činjenice usmjerimo kupce prema stranim proizvodima, kao što evidentno i radimo na svim poljima. Izvozimo drvnu sirovinu u Italiju i uvozimo njihov namještaj – od našeg drveta. To je taj apsurd ne prihvaćanja promjena u našem gospodarstvu gdje tekstilna i drvna industrija stalno »plaču« kako ih treba spasiti i kako im trebaju poticaji, a ne znaju svoje poslovanje transformirati u smjeru jedne IKEA-e ili Hugo Boss-a. Pritom ne govorim o nečemu što je neizvedivo.

Film je sada jako zorno pokazao koliko prednosti donosi jednom sustavu, gospodarstvu, turizmu, jednoj državi kao što je Hrvatska kojoj je nužno i neophodno da postane prepoznatljiva i po nekim drugim elementima, a ne samo po ratu i nogometašima. Taj sektor kreativnih industrija je pokazao kako možemo biti lijepa zemlja i dobro iskoristiti svoje prirodne ljepote u svakom smislu i pritom naravno zaposliti jako puno ljudi – ističe Nikolić Popović.

Zvuči logično, ali je opravdano kazati i to da država i oni koji je vode još nisu prepoznali sav taj potencijal. 

– Država se još budi iz stoljetnog sna i unatoč direktnim naputcima koje dobiva od Europske komisije vrlo sporo prihvaća promjene. Brojke koje smo dobili kroz našu studiju govore u prilog da su to industrije budućeg eksponencijalnog rasta za hrvatsko gospodarstvo. Iznimno je važan trenutak prepoznavanja ovog sektora kao relevantnog za propulzivni rast cjelokupnog gospodarstva. S obzirom na tržište koje više nije 4,5 milijuna ljudi već 550 milijuna potencijalnih kupaca, iznimno je važno promišljati o konkurentnosti naših usluga i proizvoda. S današnjom konkurencijom i veličinom već spomenutog tržišta nemoguće je postići rezultate bez prepoznatljivosti na koju direktno utječe sektor kreativnih i kulturnih industrija. Ministarstvo gospodarstva je bilo hrabro i dalo inicijativu osnivanja klastera konkurentnosti u okviru kojih je i Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija. Do sada smo u dvije godine okupili sve najrelevantnije predstavnike podsektora kreativnih i kulturnih industrija pa su tako u klasteru osim jedinica lokalne samouprave, sve relevantne obrazovne i znanstvene institucije, kao i gospodarstvenici iz tog sektora. S tolikim kapacitetom koji je po prvi puta spreman zajednički raditi na jedinstvenim ciljevima mogućnosti su stvarno nepregledne i pregovaračke pozicije su iznimno snažne – smatra Nikolić Popović. 

Ključ konkurentnosti

Svjetska iskustva, baš kao i rezultati Studije sugeriraju kako kreativna industrija i sve vezano uz nju mogu samo naprijed. Svugdje u svijetu je to jedan od najbrže rastućih sektora. Velika Britanija, primjerice, koja kontinuirano radi na razvoju ove industrije, je u četiri godine od 2008. do 2012. bilježila rast bruto dodane vrijednosti kreativnih i kulturnih industrija za čak 15,6 posto, dok u istom tom razdoblju ostale industrije bilježe 5,4 posto rasta. Rast zaposlenosti u samo godinu dana od 2011. do 2012. je bio 8,6 posto, a izvoz u razdoblju od 2008. do 2011. je rastao za 16,1 posto. Bruto dodana vrijednost sektora je iznosila 71,4 milijarde GBP.

– To je, naravno, primjer razvijene zemlje, ali važno je razmisliti i uvidjeti koliki nam potencijal leži na dohvat ruke samo ako ulaganje preusmjerimo od velikih infrastrukturnih ulaganja na ulaganje u ljudske potencijale. Primjeri Finske i Danske nam govore upravo tome u prilog, jer oni su velike napore uložili u preusmjeravanje financija i ulaganje u obrazovanje i s time su dugoročno potpuno promijenili svoje gospodarstvo. U ovom trenutku sve ovisi o senzibilizaciji javne uprave i razvoja razumijevanja ovog nesagledivog potencijala koji nudi puno izgledniji, brzi oporavak gospodarstva od traženja nafte u Jadranu i ulaganja u »mrtve« industrije po principu financijskih infuzija. Naravno, nemaju svi pod sektori kreativnih i kulturnih industrija isti tržišni potencijal, ali sustavno i strateški gledano poticanje cijelog sektora može značajno promijeniti sliku hrvatskog gospodarstva. Za početak je iznimno važno da državna uprava osigura sredstva i uz pomoć eksperata iz Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija i HUP koordinacije kreativnih i kulturnih industrija izradi nacionalnu strategiju za razvoj kreativnih i kulturnih industrija. Također je iznimno važno da se kreativne i kulturne industrije, naravno ne samo na deklarativnom nivou, pojave i u svim ostalim značajnijim nacionalnim strategijama – ističe Nikolić Popović.

Ono što slijedi je dakle nacionlana strategija razvoja. Ono što već je na snazi jest istina da je kreativnost trenutno ključ konkurentnosti europske ekonomije. Rad na razvoju svjesti o važnosti kulture stvaranja je nužnost. Uostalom, kulturne i kreativne industrija pokazale su se najotpornijima na recesiju, krizu. Samo, zašto i kako!? 

– Kreativna i kulturna industrija je ta industrija koja uvijek traži nova rješenja i bazirana je na kreativnosti. Pa zar to nije odgovor već samo po sebi!? – na to će Nikolić Popović.