Investicija

Objavljen poziv ulagačima koji žele graditi LNG na Krku

Bojana Mrvoš Pavić

Reuters

Reuters

Tvrtka LNG Hrvatska traži jednog strateškog partnera kojeg će pratiti financijski ulagači, dok će Hrvatska u terminalu imati vlasnički udio od samo 25 posto. Poziv za strateškog partnera, koji već ima iskustva u LNG biznisu, traje do 30. listopada, dok će poziv za financijske ulagače biti otvoren do 15. prosinca



ZAGREB  LNG Hrvatska, tvrtka koja će upravljati gradnjom i poslovanjem terminala u Omišlju na Krku jučer je objavila poziv ulagačima zainteresiranim za investiranje u gradnju terminala, nominalnog kapaciteta šest milijardi kubičnih metara plina godišnje. Traži se jedan strateški partner kojeg će pratiti financijski ulagači, dok će Hrvatska u terminalu imati vlasnički udio od samo 25 posto. Poziv za strateškog partnera, koji već ima iskustva u LNG biznisu, traje do 30. listopada, dok će poziv za financijske ulagače biti otvoren do 15. prosinca. 


Ime odabranog strateškog partnera bit će poznato u studenom ove godine, a imena odabranih financijskih ulagača u siječnju 2016. 


Interes postoji 


Poziv zainteresiranim strateškim partnerima traje kraće jer su, pojašnjavaju u LNG-u Hrvatska, oni već upoznati s tržištem, poznaju procedure, tehničke zahtjeve i upravljanje terminalima, dok financijski ulagači trebaju provesti analizu tržišta, proučiti tehničke informacije i treba im više vremena da donesu odluku o ulaganju, zbog čega je njima i omogućen dulji rok za prijavu. Soba s podacima, u kojoj će zainteresirani ulagači moći doznati sve što ih zanima, bit će otvorena 1. rujna u Zagrebu. Kako je ranije naglašavao prvi čovjek LNG-a Hrvatska Mladen Antunović, interesa za ulaganje, zasad neslužbenog, ima – kako među onima koji se već bave LNG biznisom, tako i među tvrtkama koje proizvode plin, ali preko vlastitog udjela u LNG terminalu žele i ojačati svoj plasman.Načelni interes već pokazuju i financijski fondovi, dok se na raniji poziv za zakup terminala također javilo 12 zainteresiranih zakupaca, među kojima bi također moglo biti i ulagača. Da će za terminal na Krku biti dosta zainteresiranih ulagača, misli i EU povjerenik za energetsku uniju Maroš Šefčovič, koji je nedavno u Dubrovniku kazao kako projekt može računati i na EU novac, bude li dobro pripremljen, i bude li imao strateške partnere – privatna poduzeća. EU je projektu za sada odobrila pet milijuna eura za izradu dokumentacije, dok se očekuje još pola milijuna eura za terenska i laboratorijska ispitivanja.

Gradnja iduće godine


Gradnja terminala počela bi iduće godine, dok se očekuje da bi terminal mogao početi s radom u zadnjem kvartalu 2019., stoji u pozivu investitorima. To su vrlo optimistični rokovi – u nekoliko su navrata do sada ponavljali hrvatski stručnjaci – napominjući kako bi eventualno kroz tri godine mogao proraditi plutajući LNG terminal, puno jednostavniji od kopnenog koji će se graditi, a za čiju gradnju i stavljanje u funkciju, napominju, treba oko pet godina. 





Kako stoji u pozivu investitorima, terminal će imati kapacitet do šest milijardi kubika plina godišnje, s maksimalnim prihvatom do 80 tankera u godini, ovisno o njihovoj veličini. Svaki će tanker tamo biti usidren najdulje dva dana, u prosjeku po jedan dan, dok će usluga skladištenja tako dobavljenog plina moći trajati od četiri i pol, do najviše osam i pol dana. Terminal je, kaže se u pozivu, predviđen na poziciji idealnoj za opskrbu plinom Mađarske, Austrije, Slovačke i Češke, BiH, Srbije, Hrvatske i Slovenije, kojima godišnje treba oko 38 milijardi kubika plina, a do 2030. godine će im trebati, procjenjuje se, oko 44,3 milijarde. Potencijalna tržišta krčkog terminala su i, navodi se, Ukrajina, Rumunjska, Bugarska i Italija.