Činjenica da samo dvije stranke regionalnog predznaka: Primorsko-goranski savez i Istarski demkratski sabor ove godine obilježavaju 25. obljetnicu svog djelovanja, jasno govori o tome tko su začetnici i najustrajniji promotori regionalizma u Hrvata – riječi su kojima je naš ovotjedni razgovor otvorio Darijo Vasilić, predsjednik PGS-a i još uvijek prvi, a zasad i jedini gradonačelnik Grada Krka, lokalni dužnosnik s najduljim gradonačelničkim stažom u Hrvatskoj, u trajanju pune 22 godine!

 – U ovih prvih četvrt stoljeća demokracije domaća je politička javnost svjedočila pojavljivanjima, ali i gašenjima brojnih regionalnih stranaka. Uz PGS i IDS koje s punim pravom možemo smatrati pionirima regionalizma, u našoj su zemlji »iskakale« i s većim ili manjim uspjehom pečat na stranici takvog oblika političkog djelovanja ostavljale još i stranke poput Dalmatinske akcije, Slavonsko-baranjske hrvatske stranke, Međimurskog demokratskog saveza, Zagorske stranke i mnogih drugih. Međutim, samo su PGS i IDS, koji je sad nedvojbeno najutjecajnija snaga regionalnog predznaka, opstali do danas kao stožerne snage modernog regionalizma – govori Vasilić.

Stranka na čijem sam čelu u tom je periodu prošla i preživjela dug, zanimljiv i zahtjevan povijesni put, od početnog stanja u kojem su se regionalističke stranke doživljavale anacionalnim opcijama, autonomaškim i gotovo separatističkim snagama, kasnijeg, nazovimo ga Račanova razdoblja (2000. do 2004.) kad je činjenjem prve ozbiljnije i snažnije decentralizacije regionalizam dobio vjetar u leđa, pa do nazovimo ih »postračanovih« vremena kad su i lijeve i desne vlade redom iznova krenule putem centralizacije svega i svačega. Posljednji je centralizacijski trend, na moje veliko i neugodno izneneđenje, posebno je do izrazažaja došao u mandatu aktualne Milanovićeve vlade koja ni na koji način u smislu promicanja i provedbe decentralizacije nije niti pokušala nastaviti ono što se započelo događati i provoditi u mandatu prethodnog SDP-ova premijera. Nažalost, ova je Vlada dodatno urušila i unazadila sustav djelovanja lokalnih i regionalnih samouoprava, kako u financijskom tako i u smislu prenošenja poslova, odnosno transfera upravljačkih ovlasti.

Porezi i ukidanje ovlasti

Što je po vama najviše unazadilo djelovanje lokalnih i regionalnih vlasti, odnosno udaljilo Hrvatsku od načela za koja se zalažete?

– Dogodila se porezna reforma koja je išla na štetu lokalne samouprave, dogodilo se ukidanje ovlasti lokalnih i područnih tijela, prenošenje njihovih nekadašnjih zadaća na razne državne agencije i fondove. Danas su lokalne i regionalne samouprave doslovce financijski ugrožene, mnoge na izdisaju, i čini mi se da je ta, građanima najbliža i najdostupnija razina upravljanja o kojoj zapravo u najvećoj mjeri i ovisi rješavanje mnogih njihovih svakodnevnih problema, zapravo na najnižoj, da ne kažem i najjadnijoj razini. I to gledajući od uspostave moderne hrvatske države. U lošijoj smo poziciji čak i od one koju smo imali u ratnim vremenima, kad je »centraliziranje i okupljanje« čak moglo imati i neko logičko opravdanje.

Zašto je tome tako?

– Možda griješim, ali čini mi se da je sve to na neki način »priprema« za neku snažniju i sveobuhvatniju reformu javnog ustroja, odnosno promjenu modela i načina djelovanja lokalnih i regionalnih samouprava. Izgleda mi kao da se stvari namjerno dovode do apsurda, a sve kako bi se sutra dogodile promjene na planu spomenutih razina javne uprave. Da se razumijemo, PGS se već dugo zalaže za preustroj lokalne i regionalne samouprave, odnosno aktivnosti koje će posložiti te razine uprave na najbolji, najučinkovitiji, a u konačnici i najracionalniji način. Nažalost, sadašnji model rezultirao je prevelikim brojem lokalnih i regionalnih jedinica, a to potvrđuje i činjenica da se čak ni njihovi žitelji nerijetko ne mogu identificirati s lokalnim, posebice regionalnim saoupravama u kojima žive. Jeste li čuli nekoga da vam se ikad predstavio kao čovjek koji dolazi iz Krapinsko-zagorske ili Dubrovačko-neretvanske županije? Ja nisam, i mislim da već ta činjenica potvrđuje da su nam lokalne, a posebice regionalne granice, loše i zapravo umjetno postavljene, odnosno da je velika većina njih tek administrativne naravi. Od stranaca ćete naprotiv vrlo često čuti da se predstavljaju svojom regionalnom pripadnošću.

Mislim da je definitivno sazrelo vrijeme za reustroj lokalne uprave, te da se, obzirom na recesijske okolnosti, ali i spoznaju da dobar dio današnjih presitnih, dijelom i umjetno produciranih lokalnih jedinica, ni kadrovski, ni organizacijski, niti financijski ne može odgovoriti na potrebe vođenja europskih projekata, nešto na tom planu mora mijenjati. Ipak, ovo što se posljednjih godina radi s državne razine ne ide u tom smjeru. Ne vidim da je o toj prevažnoj temi do danas otvorena ijedna iole ozbiljnija rasprava, odnosno sačinjena neka sustavnija i razrađenija analiza trenutnog stanja stvari. Mi smatramo da Hrvatsku nedvojbeno valja regionalizirati, odnosno dovesti do osnivanja pravih regionalnih samouprava, regionalnih parlamenata kojih zasigurno ne treba biti toliko koliko danas imamo županija. Pravo regionalno ustrojstvo kakvo uostalom imaju i zemlje EU-a, podrazumijevalo bi značajno slabljenje centralne države. Hrvatska, kakvu je ja želim i vidim, podrazumijevala bi regionalnu vlast koja bi obavljala i u nadležnosti imala sve poslove današnje državne administracije, izuzev vođenja vanjske i monetarne politike, odnosno politike obrane.

Treba nam jak partner

Bliže se parlamentarni izbori. PGS posljednjih mjeseci intenzivno razgovara s mnogima. Stječe se dojam da vam je u fokusu IDS, ali i neke nove snage na domaćem političkom nebu. Kakvi su planovi i očekivanja?

– Regionalizam danas nažalost nema značajnijeg utjecaja na vođenje državne politike i u tom smislu naravno da ciljamo na status parlamentarne stranke koji smo dugo imali, praktički od samog osnutka stranke pa sve do 2007.  I sam imam iskustva sudjelovanja u djelovanju Sabora i vrlo bih se rado iznova prihvatio takve zadaće. Naravno, ukoliko bih za to dobio mandat građana. Činjenica je da nam na štetu ide način na koji su danas formirane izborne jedinice. Našim nastojanjima obnove parlamentarnog statusa ključno je potreban jak partner u Istri i tu se IDS, kao nama izrazito srodna stranka, nameće kao nalogičniji i najprirodniji izbor. IDS, s obzirom na svoje sudjelovanje u Kukuriku koaliciji, unatoč tome što kao regionalna stranka prirodno baštini svojevrsno oponiranje unitarnoj državi i centralizaciji, ima određene »momente« zbog kojih još uvijek važe što i kako učiniti na skorašnjim izborima. Znam da naši istarski kolege, baš kao ni mi, nisu zadovoljni trenutnim oblikom regionalnog ustroja Hrvatske te da streme višemu i boljemu. Hoćemo li se naposljetku ipak naći i sporazumjeti, ovisit će o mnogočemu, ali da razgovaramo, nije tajna. Nije tajna niti da razgovaramo s Ivom Josipovićem, kao i Ljubom Jurčićem, ljudima koji unutar svojih novih stranačkih organizacija mogu pridonijeti političkim ciljevima koji su na tragu onog čemu PGS teži.

Teško da ćemo s Linićem

Slavko Linić?

– S njim nismo kontaktirali i kakvo je trenutno stanje u stranci, mislim da s nezavisnim opcijama kakvu će on na idućim izborima predstavljati niti nećemo surađivati, s obzirom da s takvim opcijama nismo surađivali ni u prošlosti. Josipovićeva Naprijed Hrvatska – Progresivni savez, sasvim je drugi par rukava i čini mi se da tu postoje jako dobri preduvjeti zajedničkog izbornog nastupa. Isto vrijedi i za Jurčića, našeg dugogodišnjeg partnera u 8. izbornoj jedinici. S IDS-om nas veže jako mnogo bliskosti i sličnosti, ali njihova trenutna pozicija nameće im potrebu razmatranja opcija nastavka suradnje s današnjim partnerima. PGS ih u donošenju takvih odluka ne požuruje, niti će to činiti. Karte su s obje strane otvorene i ne krijem da bi za PGS izlazak na izbore u društvu s IDS-om bio najbolji mogući scenarij, odnosno priča, s vrlo izvjesnim – sretnim završetkom. Ojačani Josipovićem i Jurčićem, možda bismo se čak mogli nadati i najvećem broju mandata u 8. izbornoj jedinici, zaključuje Vasilić, dodajući kako će, dođe li do raspleta da PGS na idućim parlamentarnim izborima nastupi samostalno, objektivni doseg ovdašnjih regionalista vrlo vjerojatno predstavljati borba za mandat.