Barometar hrvatskog društva

Istraživanje: Hrvati vjeruju Crkvi i vojsci, ne vjeruju Vladi i strankama

Tihomir Ponoš

Foto S. Ježina

Foto S. Ježina

Glavni istraživač Stanko Rihtar je zaključio da je redoslijed posljedica i operativnosti pojedine institucije, odnosno što je institucija operativnija i izvršnija, to građani u nju imaju manje povjerenja



ZAGREB  Nema senzacija, ima zanimljivost. Tako je rezultate istraživanja Barometar hrvatskog društva kojega provodi Institut Ivo Pilar ocijenio glavni istraživač Stanko Rihtar. Velika većina građana stanje u državi i dalje ocjenjuje lošim, ne vjeruje da će doći do poboljšanja, nešto su optimističniji kada je riječ o vlastitoj budućnosti nego li o budućnosti državi, najveće povjerenje imaju u vojsku i Crkvu, a najmanje u Vladu i političke stranke. Istraživanje je provedeno na 1.000 ispitanika između 19. ožujka i 16. svibnja na 143 lokacije, a gotovo identično istraživanje provedeno je i lani. 


Građani najviše povjerenja građani imaju u vojsku koja je dobila ocjenu 5,62 od mogućih 10, a slijedi Crkva s 5,23. Slijedi predsjednica Republike s 4,89, policija s 4,49, Europski parlament s ocjenom nešto iznad četiri. Pri dnu su pravosuđe i Sabor, a na dnu Vlada s ocjenom 2,4 i političke stranke s 2,05. Promjena u usporedbi s prošlogodišnjim istraživanjem je miminalna i na temelju nje se ne mogu donositi ikakvi zaključci, ali primjetno je da je povjerenje u sve institucije malo poraslo, osim u Crkvu koja prošle godine nije bila obuhvaćena istraživanjem. 


Blagi pomak 


Rihtar je zaključio da je redoslijed posljedica i operativnosti pojedine institucije, odnosno što je institucija operativnija i izvršnija to građani u nju imaju manje povjerenja. Dao je i usporedbu povjerenja u institucije u Hrvatskoj i još petnaestak država u kojima je slično istraživanje provođeno posljednjih godina. Hrvatska je u svim kategorijama među posljednje tri države, ili slabija, po povjerenju, a u vrhu su u pravilu skandinavske države. Stanje u Hrvatskoj kao uglavnom loše ocjenjuje 45,2 posto anketiranih, vrlo loše njih 37,4 posto, dok je stanje uglavnom dobro za 11,7 posto, a vrlo dobro za nešto više od dva posto ispitanika. 


Opširnije u tiskanom izdanju Novoga lista