Svjetski ekonomski forum objavio je globalno izvješće konkurentnosti za 2014./2015. u kojem su obuhvaćene 144 zemlje svijeta, pružajući uvid u njihovu produktivnost i prosperitet, prenosi portal Telegram.hr.

Ovo je izvješće najopsežnija procjena nacionalne konkurentnosti u svijetu. Na ljestvici globalne produktivnosti na vrhu ljestvice nalaze se Švicarska, Singapur, SAD, Finska i Njemačka, a na samom dnu Gvineja, ispred koje su Čad, Jemen, Mauritanija i Angola. Na ovoj se ljestvici Hrvatska nalazi na 77. mjestu, jednom ispred Gvatemale, a iza Ukrajine, piše Telegram.

Ljestvica na kojoj Hrvatska stoji posebno loše jest ona o učinkovisti vlada. Hrvatska se u 2014. tu našla na 139. mjestu, a iza nje nalaze se tek Libija, Libanon, Argentina, Italija i Venezuela, što hrvatsku vladu čini šestom najneučinkovitijom na svijetu, po Svjetskom ekonomskom forumu.

Prvi na toj ljestvici učinkovitosti vlada je Katar, a slijede Singapur, Finska, Hong Kong i Ujedinjeni Arapski Emirati. Ova se ljestvica temelji na kriterijima poput donošenja političkih odluka, tereta regulacija, kao i vladine potrošnje.

Hrvatski BDP u 2013. iznosio je 58.1 milijardu dolara, a BDP po stanovniku u 2013. iznosio je 13.562 dolara. Hrvatska je činila 0.09 posto svjetskog BDP-a. Konkuretnost se definira kao skup institucija, politika i faktora koji određuju razinu produktivnosti zemlje. Razina produktivnosti pak, postavlja razinu properiteta koju ostvaruje ekonomija. Cijeli se izračun dobija na temelju 12 stupova, odnosno kriterija.

Od tih 12 kriterija Hrvatska je najgore prošla u efikasnosti tržišta gdje se sa ocijenom 3.9 od 7 nalazi na 106 mjestu. Posebno loše Hrvatska stoji u fleksibilnosti na tržištu rada, stoji u izvješću. Robe na tržištu su isto tako nefikasne, pa je u se u toj kategoriji Hrvatska našla na 106 mjestu globalne ljestvice.

U polju inovacija, Hrvatska se nalazi na 93. mjestu globalne ljestvice s ocjenom 3.1 od ukupno 7 mogućih. U ovoj je kategoriji posebno problematična vladina nabavka napredne tehnologije gdje se nalazimo na 129 mjestu, te kapacitet za inovacije, gdje je Hrvatska na 124. mjestu.

Makroekonmsko okruženje je, prema ovom izvješću još jedno od područja u kojem Hrvatska ne stoji dobro – s ukupnom ocjenom 4.4 nalazimo se na 91. mjestu. U ovoj su kategoriji najproblematičniji dug i balansiranje budžetom.

Hrvatske institucije našle su se na 87. mjestu globalne ljestvice s ukupnom ocjenom 3.6 – javne institucije nalaze se na 87. mjestu s ocjenom 3.5, a privatne na 103. s ocjenom 3.8.

Hrvatska stoji dobro u odnosu na ostale pokazatelje stoji u 4. i 5. stupu ove ljestvice, a to su zdravstvo i primarno obrazovanje gdje smo se našli na 60. mjestu, odnosno visoko obrazovanje gdje se nalazimo na 53. mjestu. U ovim kategorijama posebno dobro u odnosu na druge pokazatelje stojimo u zdravstvu i broju visokoobrazovnih ustanova, gdje smo se našli na 37. odnosno 40. mjestu.

Od svih kriterija Hrvatska najbolje stoji u infrastrukturi gdje je na 44. mjestu, kao i u kategoriji tehnološke spremnosti, gdje je također na 44. mjestu.