ZAGREB Predstojeći parlamentarni izbori bit će po svemu sudeći oni na kojima će se politička scena u najvećoj mjeri dosad podijeliti na dva suprotstavljena bloka. Iako se neke manje stranke ljevice i desnice i dalje izjašnjavaju da će na izbore izaći samostalno, sve je veći pritisak na njih da se ipak pridruže jednom od dva dominantna politička bloka.
Najveću koaliciju zasad ima najjača oporbena stranka. Čak sedam koalicijskih partnera smatra da je HDZ najbolja opcija i za njih i za zemlju. Riječ je o HSS-u, HSPAS-u, HRAST-u, HSLS-u, BUZ-u, HDS-u i ZDS-u. Od navedenih stranaka definitivno je najjači HSS koji je baš kao i HDZ često podzastupljen u svim istraživanjima javnog mnijenja. Ta stranka objektivno ipak vrijedi barem tri posto iako se u zadnje vrijeme u njoj događaju potresi koji bi mogli smanjiti njen rejting. Naime, dio članova vodstva nije previše sklon koaliciji s HDZ-om. Preostale stranke koalicije kreću se oko podrške jedan posto ili manje.
Ona stranka koju bi HDZ rado vidio u koaliciji je HDSSB. Međutim, to je gotovo nemoguće jer stvarni šef stranke Branimir Glavaš na osobnoj razini ne podnosi predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka kojeg smatra jednim od najodgovonijih za svoj kazneni progon. Tu je bez uspjeha pokušao posredovati glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić. Osim toga, osnovna misao djelovanja HDSSB-a bio je sukob s HDZ-om pa bi koalicija s tom strankom ugrozila same njegove temelje.
Druga mogućnost za proširivanje desne koalicije leži u Hrvatskoj konzervativnoj stranci (HKS) koju vodi Ruža Tomašić. Ona je nakon što je napustila HSPAS i osnovala ovu novu stranku najavljivala da će na izbore izaći samostalno. Međutim, ona je u više svojih medijskih istupa govorila da će se ipak pridružiti HDZ-ovoj koaliciji u slučaju da se stvori široki lijevi blok u koji bi osim postojećih stranaka Kukuriku koalicije ušli i Naprijed Hrvatska Ive Josipovića i ORaH Mirele Holy. U sve boljim odnosima s Tomašić je i predsjednik HSP-a Daniel Srb. Riječ je o stranci koja je nekada imala čak osam zastupnika, ali je zbog unutarstranačkih sukoba spala na niske grane. Međutim, samo ime ipak privlači dio desnih birača. Iz mogućnosti da uđu u koaliciju s HDZ-om čini se ipak su definitivno isključene neke manje stranke krajnje desnice kao što su Hrvatska čista stranka prava (HČSP) i Autohtoni – HSP Dražena Keleminca.
Koliko je tendencija prema stvaranju blokova govori i činjenica da je SDP ponudio koaliciju SDSS-u u devetoj izbornoj jedinici (Zadar, Šibenik). SDP tu nudi jedno mjesto na listi, ali je problem koje točno. SDSS bi želio da to bude među prva četiri što bi im omogućavao izravan ulazak u Sabor. S druge strane SDP smatra da bi SDSS trebao imati neko niže mjesto, ali da bi mogao svog kandidata ubaciti u Sabor putem preferencijalnog glasovanja. Oko ovog se još vode pregovori dviju stranaka.
Što se tiče Kukuriku koalicije, osim postojeće četiri stranke, IDS će po svemu sudeći ipak ostati u Kukuriku koaliciji, za očekivati je da će skorašnja sjednica Nacionalnog vijeća Hrvatskih laburista donijeti odluku o pridruživanju vladajućoj koaliciji. Laburisti su još prošle godine imali deset posto biračke podrške koja se istopila nakon što je osnivač i prvi predsjednik stranke Dragutin Lesar dao ostavku na tu funkciju. Stranka je sada na jedan posto i veliko je pitanje koliko ona u sadašnjem stanju može uopće pomoći Kukuriku koaliciji.
One stranke koje bi Kukuriku rado vidio u svojim redovima su ORaH i Naprijed Hrvatska Ive Josipovića. Predsjednica ORaH-a Mirela Holy javno je prije nekoliko mjeseci izjavila da je odbila poziv da uđe u Kukuriku koaliciju koji joj je uputio premijer i predsjednik SDP-a Zoran Milanović. I donedavni predsjednik Republike Ivo Josipović višekratno je izjavljivao da ne postoji ni najmanja šansa da bi njegova nova stranka sklapala bilo kakvu koaliciju s Kukuriku. Međutim, do izbora se još svašta može dogoditi. Politika je dinamična disciplina.
Sam Josipović pregovara s predsjednikom Narodne stranke reformista Radimirom Čačićem, a koalicija Forze Croatie čini se sigurna i s Primorsko-goranskim savezom (PGS) i Listom za Rijeku. U ovo društvo mogao bi se ubaciti i Novi val koji je osnovao profesor Ljubo Jurčić.
