Sastavljen registar neporeznih davanja

(Pre)veliki teret: Više od 8,5 milijardi kuna za parafiskalne namete

Jagoda Marić

Iz te računice su isključeni komunalna naknada i doprinosi od kojih se prikupi oko tri milijarde kuna. Parafiskalni nameti su čak  tri milijarde kuna veći od  ukupnog iznosa poreza na dobit  u prošloj godini



ZAGREB  Vlada će objaviti registar neporeznih davanja, odnosno parafiskalnih nameta i to nakon višetjednih konzultacija sa zainteresiranim predstavnicima gospodarstva, Hrvatskom udrugom  poslodavaca, Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom obrtničkom komorom.  


Parafiskalni nameti registrirani su prema 13 ministarstva koja su za njih nadležna i ima ih 160. Najviše ih je prema tom kriteriju u poljoprivredi, čak 50, a nakon toga slijede zdravstvo i promet sa po 40 nameta.


 Novi registar


U Hrvatskoj se godišnje od parafiskalnih nameta, otkrivaju naši izvori, naplati gotovo 8,5 milijarda kuna  i riječ je o iznosu koji su obveznici platili, a ne o onome koji im je fakturiran.




Iz tog su izračuna isključene komunalna naknada i komunalni doprinos, jer  je prevladao stav da oni nemaju karakter parafisklanih nameta. Kroz komunalnu naknadu i doprinos građani i tvrtke ukupno plate oko tri milijarde kuna.


Od 8,5 milijardi kuna parafiskalnih nameta gospodarstvo je, odnosno tvrtke, platilo više od pet milijardi dok građani plaćaju oko tri milijarde kuna. Kad su u pitanju građani najveći dio, više od milijardu kuna plate kroz RTV pristojbu.


Posljednji put registar parafiskalnih nameta sačinjen je 2008. godine i tada je ukupan iznos što su ga plaćali građani i tvrtke bio oko 12,65 milijarda kuna, ali on je uključivao tri milijarde kuna od komunalnih doprinosa i naknada.


Prema prvim izračunima gospodarstvo i stanovništvo u Hrvatskoj trenutno plaćaju oko pola milijarde kuna  parafiskalnih nameta manje nego što su ih plaćali početkom mandata sadašnje Vlade, odnosno početkom 2012. godine.


Kroz protekle tri i pol godine neki su parafiskalni nameti smanjivani poput onih za šume i vode ili spomeničku rentu, a dijelom je smanjenje neporeznih davanja započelo u mandatu Vlade Jadranke Kosor.


Pokušaj smanjenja


Ipak, unatoč tim pokušajima da se smanji iznos neporeznih davanja njihov ukupan iznos i dalje čini  više od 13 posto svih poreza koje je država prikupila u prošloj godini, a čak su tri milijarde kuna veći od ukupnog iznosa poreza na dobit što ga je država prikupila u prošloj godini.


Naši sugovornici iz Vlade ističu da će dati i podatke za prethodne godine, te da se nadaju da će se o parafiskalnim nametima razgovarati argumentima kako bi se vidjelo je li moguće dodatno smanjenje, a da se  ne ugrozi funkcioniranje pojedinih službi.