RIJEKA  Trend rasta prometa i prihoda na autocestama u Hrvatskoj nastavlja se i u prva četiri mjeseca ove godine, jer je u razdoblju od siječnja do kraja travnja na više od 1.000 kilometara autocesta u nadležnosti Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb, promet povećan za 3,3 posto, te je u obje tvrtke prihodovano ukupno 12,26 milijuna kuna više nego u istom razdoblju prošle godine (povećanje od 2,9 posto).

Ukupno je u HAC-u i ARZ-u bilo 407.923 vozila više nego prošle godine i ti podaci predstavljaju izuzetno dobru najavu predstojeće turističke sezone kada se uobičajeno očekuje najveći promet i utržak na autocestama u Hrvatskoj.

No, ovi rezultati bitno ne mogu utjecati na otplatu dugova u obje državne tvrtke, a upitno je i koliko mogu imati utjecaja na drugi pokušaj monetizacije autocesta, koji je sada predviđen putem javne prodaje dionica HAC ONC-a građanima i mirovinskim fondovima, pokušaj koji bi se trebao dogoditi u prosincu u vrijeme kada aktualna Vlada više neće imati legitimet za tako krucijalne odluke s obzirom da bi se prodaja dionica HAC ONC-a trebala dogoditi ili neposredno prije parlamentarnih izbora ili neposredno nakon njih.

   U međuvremenu je izgledan daljnji rast prometa i prihoda na autocestama, pa su u tom smislu zanimljivi trendovi iz prva četiri mjeseca ove godine, koji pokazuju kako se najveći rast prometa od 9,89 posto bilježi na autocesti A5 u Slavoniji, koja u dužini od 55 kilometara povezuje Beli Manastir, Osijek i Svilaj.

Nakon toga slijedi autocesta A1 Zagreb-Split-Ploče, gdje je promet porastao za 5,75 posto, što je za 131.000 vozila više nego prošle godine. Nakon Dalmatine slijedi autocesta A3 Bregana-Zagreb-Lipovac s povećanjem od 3,35 posto. Jedina autocesta u nadležnosti HAC-a, koja je zabilježila minimalni pad prometa jest autocesta A4 Zagreb-Goričan.

Pad je neznatan i iznosi svega 0,18 posto, ali je svojevrsni kuriozitet ukoliko se uzme u obzir da sve veće autoceste bilježe uglavnom slične trendove.

   Ukoliko se navedeni trendovi nastave ove bi godine prihod od autocesta u nadležnosti HAC-a i ARZ-a prvi put mogao premašiti svotu od 2 milijarde kuna. Prošle je godine u blagajnama na naplati cestarine prihodovano oko 1,91 milijardi kuna, što je na godišnjoj razini bilo povećanje naplate za 45 milijuna kuna.

Međutim, unatoč takvoj bilanci financijsko stanje Hrvatskih autocesta nikada nije bilo gore, jer je u 2014. godini ova tvrtka ostala bez dijela prihoda iz trošarina po prodanoj litri goriva, što je smanjenje prihoda za oko 950 milijuna kuna na godišnjoj razini.

Time su smanjene i mogućnosti HAC-a za servisiranje kreditnih obveza, te posljedično ova tvrtka mora podizati još veće svote kredita uz državne garancije kako bi regulirala tekuće obveze u razdoblju do realizacije plana B za monetizaciju putem prodaje dionica HAC ONC-a. Pitanje je tek što je alternativa ukoliko ni plan B ne bude uspješan.