Tko zapovijeda vojskom?

Mesić: U miru vojskom zapovijeda Vlada; Josipović: Zakon o obrani neustavan

Boris Pavelić

Dva bivša predsjednika različito o tome tko zapovijeda vojskom / Foto S. DRCHSLER

Dva bivša predsjednika različito o tome tko zapovijeda vojskom / Foto S. DRCHSLER

Ne vidim razloga zašto bi predsjednica svojom naredbom zabranila paradu u Zagrebu, kao što bih smatrao neprimjerenim i da Vlada onemogući sudjelovanje vojske na svečanosti u Kninu, kaže Josipović



ZAGREB » »U posljednjem dijelu programa povodom proslave 20. obljetnice operacije ‘Bljesak’, predsjednica Republike nazočila je prigodnom letačkom programu Akro-grupe ‘Krila Oluje’, te je u Spomen parku hrvatskim vitezovima razgledala taktično-tehnički zbor naoružanja, borbene i neborbene tehnike i opremu postrojbi Oružanih snaga RH«, vijest je objavljena na internetskoj stranici Ureda predsjednice.


   Kolinda Grabar-Kitarović je, dakle, 1. svibnja u Okučanima obišla postrojenu borbenu tehnilku, a pratila je i nastup akrobatskih pilota. Prethodno, međutim, uopće nije sudjelovala u odlučivanju o uporabi te borbene tehnike i prisutnih pripadnika Oružanih snaga. U Ministarstvu obrane ističu da je tu odluku isključivo donio ministar Ante Kotromanović, a da ju je, izdavši službenu zapovjed, proveo načelnik Glavnog stožera Drago Lovrić. Predsjednica, tvrde u MORH-u, nije imala nikakvih primjedbi na ovakav postupak.   

»Ishitrena izjava«


Potpuno je jednako bilo 30. svibnja svake godine, kad se prigodom Dana Oružanih snaga na Jarunu održavaju omanji mimohodi, uz korištenje borbenih zrakoplova, helikoptera, tenkova, amfibija… Predsjednika Ivu Josipovića nije se tada ništa pitalo, načelnik Glavnog stožera jednostavno je operativno provodio pisane odluke ministra Kotromanovića. No, Kolinda Grabar-Kitarović tvrdi da o uporabi vojske za mimohod kojim bi se 5. kolovoza u Zagrebu slavila »Oluja«, može odlučiti samo ona kao vrhovna zapovjednica, a ne Vlada i ministar obrane. Banski dvori smatraju da je to pogrešno tumačenje, a ova je tema podijelila dvojicu nekadašnjih predsjednika, Stjepana Mesića i Ivu Josipovića.



Vrlo zanimljiv je slučaj uporabe oružanih snaga u prošlogodišnjim poplavama na području Županjske posavine. Ivo Josipović je u više navrata ustvrdio da je on kao predsjednik, kad je bilo najteže, poslao u Gunju pripadnike HV-a. Međutim, MORH je 16. svibnja 2014. priopćio da je taj dan, temeljem zahtjeva Državne uprave za zaštitu i spašavanje, »ministar obrane Ante Kotromanović donio odluku o upućivanju 250 pripadnika Oružanih snaga RH, s potrebnim brojem inženjerijske opreme i transportnih sredstava, te potrebnim brojem čamaca s posadama radi pružanja pomoći u obranama od poplave«. U tom se priopćenju navodi i da je dan ranije Vlada na telefonskoj sjednici, »uz prethodnu suglasnost Predsjednika RH i vrhovnog zapovjednika OS RH«, donijela odluku o upućivanju dva helikoptera i dva tima s ukupno 15 hrvatskih vojnika u BiH, radi pružanja pomoći stradalima u poplavama. U Zakonu o obrani o obrani piše da »odluku o korištenju Oružanih snaga u slučaju velikih nesreća i nesreća donosi ministar obrane na temelju zahtjeva središnjeg tijela državne uprave nadležnoga za zaštitu i spašavanje«. Obveza je ministra da o tim odlukama odmah izvijesti predsjednika Republike.





   Za Mesića, predsjednika od 2000. do 2010., nema dvojbe da Kolinda Grabar-Kitarović nije u pravu.


   – Njezina je izjava ishitrena i o njoj ne treba raspravljati, nego sjesti za stol, pogledati propis, i gotovo. Predsjednik Republike zapovijeda HV-om u ratu. U miru, o svemu što se tiče novca i obveza odlučuje Vlada, rezolutan je Mesić. On, rekao nam je, niti jednom tijekom predsjedničkog mandata nije odlučivao o tome gdje će se obilježavati obljetnice.


   – Mimohoda je bilo i u moje vrijeme, ali ja o njima nikad nisam odlučivao. Bio sam pozvan i uredno sam došao na mimohod. U deset godina niti jednom nisam samostalno donio operativnu odluku o korištenju Oružanih snaga, naglašava Mesić.


   Bivši predsjednik pita se bi li neki neodgovoran šef države mogao svaki mjesec organizirati mimohode, postrojavati vojsku i trošiti proračunski novac.


   – Predsjednik  može trošiti samo novac svojeg Ureda i ništa drugo. Predsjednik ne može zapovijedati vojsci, jer to košta, a svatko ima svoj proračun, zaključuje Josipovićev prethodnik na dužnosti predsjednika Republike.


  


Ustav je jasan


Sam Josipović, međutim, smatra da je Zakon o obrani, kojim je propisano da u miru Oružanim snagama upravljaju Vlada i ministar obrane – neustavan.


   – S obzirom na ustavnu poziciju vrhovnog zapovjednika, koji je i jamac civilnog upravljanja vojskom, predsjednik ili predsjednica može načelniku Glavnog stožera dati zapovijed. Osobno sam odmah i bivšoj premijerki i sadašnjoj Vladi rekao kako ću zapovjedi načelniku, ako takva zapovijed bude potrebna, izdavati neposredno, primjenom samog Ustava. Ustav je jasan i svaka interpretacija kako Oružanim snagama vrhovno zapovijeda bilo tko osim izabranog predsjednika ili predsjednice, protivna je Ustavu. Ideja vrhovnog zapovijedanja u rukama predsjednika ili predsjednice temelji se na funkciji Oružanih snaga i činjenici da je jedino predsjednik izabran neposredno i da zato zapovijeda vojskom koja mora biti nepolitična i vođena od onoga tko je neposredno izabran od naroda, brani Josipović poziciju predsjednice Republike u odnosu na HV.


   Kad je riječ o oružanim smotrama i mimohodima, on ocjenjuje da odluke može sam donositi načelnik Glavnog stožera, »bez naloga Vlade ili predsjednice«, ali »kada bi za to postojala potreba, predsjednica bi kao vrhovna zapovjednica mogla izdati naredbu koju bi načelnik trebao poštivati«.   

Štetno sporenje


A aktualno sporenje o načinu proslave »Oluje«, Josipović smatra nepotrebnim i štetnim politiziranjem Oružanih snaga.


   – Ne vidim ni jednog razloga zašto bi, bez obzira na ovlast, predsjednica svojom naredbom zabranila paradu u Zagrebu, kao što bih smatrao neprimjerenim i da Vlada, s obzirom da rukovodi financijama i logistikom, onemogući sudjelovanje vojske na svečanosti u Kninu. Očito, u kontekstu današnjih političkih odnosa, eventualna zabrana sudjelovanja Oružanih snagama na proslavi, bila bi politiziranje Oružanih snaga. Posebno bi bilo štetno i opasno da sa strane civilnih vlasti, predsjednice i Vlade, koji dijele nadležnosti nad vojskom, vojnom vrhu dolaze »s dva brda« kontradiktorne želje, poruke, ili još gore, utemeljene ili neutemeljene naredbe, upozorava Josipović. On će, kaže, na Dan pobjede biti i u Kninu i u Zagrebu.