Da je Opatija i bajna i sjajna točka hrvatskog turizma, to već svi znaju. Dovoljno je samo nogom kročiti u nju pa onda nadugo, naširoko i svugdje pričati o njezinim palmama, kamelijama, predivnim parkovima, šetnicama, plažama. O gostoljubivosti onih koji je nastanjuju, o dugoj tradiciji turizma, bogatoj povijesti i uljuđenosti. Pričati, pričati i dakako, uvijek joj se nastojati vratiti. Baš kao što joj se vraća i karavana jedinog hrvatskog putujućeg glazbenog festivala, Festivala Melodije Istre i Kvarnera. Ovog će lipnja Mikovci Opatiji podariti premijeru, odnosno »stara dama« bit će prva na njihovoj petodnevnoj turneji. Deveti susret raspjevane karavane i njezinoj pjesmi sklonog grada zbit će se na Ljetnoj pozornici, 21. lipnja i ne treba sumnjati kako će i ta njihova večer ostati zapamćena kao večer u kojoj se slavilo se naše, se domaće. Tu neraskidivu vezu potvrdio je i gradonačelnik Opatije Ivo Dujmić, kazavši:

   – Ponosni smo što smo dio mikovske karavane. Raduje me što na mikovskim pozornicama iz godine u godinu ima sve više mladih izvođača jer je to garancija opstanka i MIK-a, i našega »ča«, a samim tim i nastavak veze Opatije i ovog raspjevanog festivala.

Pogled s Veprinca

Smještena podno planine i parka prirode Učka, Opatija pruža izvrstan odabir za odmor ljeti i zimi. Turizam se polako ali sigurno iz same Opatije širi i na njezino zaleđe, pa nerijetko gosti danju uživaju u čarima Opatije bajne, a noću u okrilju naselja šumovite Učke. Sve više je smještajnih kapaciteta u Opriču, Dobreću, Poljanama, u Pobrima, na Veloj Učki i Veprincu. Sve to nam je, na početku ove »opatijske kartuline z MIK-a« napomenuo gradonačelnik Dujmić. Slijedeći trend i mi smo krenuli u zaleđe. U mjesto za kojeg je pjesnik Josip Stanić napisao kako se nalazi samo dva prsta od neba. U Veprinac, koji je još prije šest stoljeća imao uređeno sudstvo, o čemu svjedoči i glagoljaški prijepis Veprinačkog zakona znan i kao »tri lista papira na ovećoj četvrtini«, pohranjen u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Svoju tisućljetnu priču onom koji mu dođe priča sam. Ilustrira je arhitekturom, bogatom sakralnom baštinom, tradicijom, svakom stubom, zidićem i svakim zvukom. Nadvijen nad Opatijom, kao njezin vjekovni čuvar kroz svoju priču provlači i njezinu. Prepliće ih i upliće u teški korak mlikarice, u zvuk motičice što ga pronose i odnose krošnje, u šum šume, u svoje jučer, danas, a i sutra jer zaleđe je s kraljicom Opatijom povezano neraskidivim vezama, kao i Veprinac s Festivalom koji vam šalje ovu kartulinu. Upravo u ovom prekrasnom mjestu Ivan Matetić Ronjgov, skladatelj, melograf i glazbeni pedagog nakon godina slušanja i proučavanja napjeva ovog kraja uspio je zapisati tu nekima oporu, a stanovnicima ovog kraja uhu tako dragu istarsku ljestvicu. Onu na čijim je temeljima nastao MIK, a naš sljedeći sugovornik, kompozitor i aranžer Aleksandar Valenčić, tako je lijepo rabi spajajući u mikovskim pjesmama tradiciju i današnji trenutak.

   – MIK je oduvijek odraz načina življenja stanovnika ovog kraja. S jedne strane užurbanost, brzina, utjecaji koji dolaze izvana, a s druge strane naslijeđe. zadatak MIK-a je pomiriti te dvije suprotnosti, kazao je Valenčić.

Brojni projekti

S koje god strane gledali Opatiju, s padina Učke, s mora ili se s njom susretali »oči u oči«, ča bismo rekli – na blizo, ona plijeni. Čini to, ova turistima već više od 170 godina draga dama, naoko olako. No samo naoko jer iza njezinog blještavila stoji puno truda. Iščitava se on na svakom koraku. Iz prekrasnih parkova i perivoja, šetnica, plaža, hotelskih pročelja i terasa, sportskih terena, s pozornica, iz svakog njezinog kvarta. Velik je trud koji se u izgled »stare dame« ulaže, a koliko to »stara dama« hoće i zna vratiti?

  – Opatija više nije stara dama. Toliko smo uložili u njezin izgled da se pomladila, naglasio je gradonačelnik Ivo Dujmić i nabrojao što je sve u Opatiji od posljednjeg susreta s mikovcima do danas učinjeno, te što je još u planu. Krenuo je od izgradnje multifunkcionalne sportske dvorane, naglasio da je grad potpisao ugovor za izgradnju Palače kulture u kojoj će dom naći kongresni centar, kazalište, kino, prostor namijenjen mladima, spomenuo ishodovanu građevinsku dozvolu za gradnju dječjeg vrtića, napomenuo da je gotov projekt za natkrivanje Ljetne pozornice, istaknuo važnost projekta nadogradnje i dogradnje luke Opatija u koji je Grad ušao s Ministarstvom mora, Primorsko-goranskom županijom i opatijskom Lučkom upravom. Potom je težište prebacio na kupališta – Lido, dječju plažu… Uza sve to i turizam kao zamašnjak Opatije. Dujmić napominje kako Opatija turistički živi svih 365 dana u godini, jer, kako reče – jedino tako može zadržati status koji ima u svijetu turizma. Nema vikenda u kojem se u Opatiji nešto ne događa, počevši od zimskih dana u kojima je karneval okosnica svega, ali tu je i mjesec wellnessa, pa kazališni bombon zvan FEN, brojni festivali, primjerice Festival kave, ili Festival vatrometa, pa Mandrać, a o Bečkom tjednu i Bečkom balu da ni ne govorimo. Doznajemo i da je Opatija u pregovorima s HRT-om oko povratka Festivala Opatija.