ZAGREB  Cilj Strategije e-Hrvatska 2020. jest povećati broj korisnika elektroničkih usluga javne uprave s nešto manje od trećine građana, koliko je takve usluge koristilo prošle godine, na 75 posto koliko bi ih takve usluge koristilo 2020. godine.

U istome razdoblju broj tvrtki i drugih poslovnih subjekata koji koriste e-usluge javne uprave, a kojih je u postotku i inače znatno više nego građana, trebao bi dosegnuti 95 posto.

 Ti su ciljevi zacrtani u navedenoj Strategiji o kojoj je javnu raspravu nedavno oglasilo Ministarstvo uprave. Do 2020. godine, ostvari li se zacrtano u Strategiji, građani i tvrtke trebali bi dobivati desetke usluga elektroničkim sustavima iz gotovo svih područja: od javne uprave (u što je uključena i lokalna uprava i samouprava), poreznog sustava, pravosuđa, poljoprivrede, kulture, turizma, socijalne skrbi, zdravstva, obrazovanja.

Neke od tih usluga država već pruža primjerice sustavom e-Građani, a cilj je proširiti ih na gotovo sva područja i omogućiti građanima da ih, posebice pomoću pametnih telefona, mogu dobiti svakoga dana u tjednu, u bilo koje doba.

  Strategijom se predviđa uspostava registra stanovništva, a upravo je to jedan od ključnih strateških registara moderno uređenih država koji omogućuje jednostavno vođenje takorekuć svih državnih evidencija.

Građani ubuduće ne bi trebali čekati da predaju zahtjev za dobivanje pojedine isprave poput osobne iskaznice ili vozačke dozvole. Uvest će se podnošenje zahtjeva elektroničkim putem, a i izdavanje pojedinih isprava bit će moguće elektroničkim putem.

Među takvim ispravama trebala bi biti i e-osobna iskaznica. Nekorektne poslodavce neće, ali marljive sindikaliste hoće razveseliti to što će ubuduće postojati e-usluga inspekcije rada. Dakle, elektroničkim putem će se podnositi prijave radnopravnih propisa ili kršenje odredbi o zaštiti na radu.

Provedbom Strategije trebalo bi profitirati i pravosuđe, ali i tvrtke i građani. Pravosuđe već pruža pojedine e-usluge (primjerice e-Spis), a ubuduće bi elektroničkim putem dostavljalo gotovo sve pravne dokumente, od obavijesti o ročištima do obavijesti o plaćanju sudskih troškova. Poljoprivrednici će moći dobiti agrometeorološke podatke, ali i podatke o koncesijama na poljoprivredno zemljište.

  Strategija e-Hrvatska 2020. zamišljena je kao komplementarna Strategiji razvoja javne uprave koja bi uskoro trebala biti upućena u saborsku raspravu, a njena provedba tehnički će ovisiti i o Strategiji razvoja širokopojasnog interneta na kojoj radi Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture.

Provedba strategije koja bi doista trebala pojednostavniti živote građana i tvrtki, ali i povećati efikasnost države, teško je ostvariva bez snažne političke podrške. Zbog toga se predviđa, kako Strategija ne bi ostala mrtvo slovo na papiru (ili internetu) uspostava posebnog tijela nadležnog za praćenje njene provedbe, a čelnik tog tijela izravno bi odgovarao predsjedniku Vlade.