DZS objavio: Deficit došao do 18,8 milijuna kuna!

Raniji podaci Ministarstva financija govorili su o 12,8 milijardi kuna prošlogodišnjeg proračunskog deficit, a Krištof pojašnjava da se razlike u podacima koje objavljuje Ministarstvo financija i ovih koje prikuplja, obrađuje i objavljuje DZS pojavljuje jer DZS izvještava prema obračunskom načelu, a Ministarstvo financija prema tzv. gotovinskom načelu

ZAGREB – Manjak sektora opće države za 2014. godinu iznosi 18,8 milijardi kuna, što predstavlja 5,7 posto BDP-a, a dug opće države na kraju prošle godine bio je na razini od 279,56 milijardi kuna ili 85 posto BDP-a, objavio je u ponedjeljak ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS) Marko Krištof.

Riječ je o podacima iz Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Hrvatskoj, na kojem se temelji fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama Europske unije, a kojim se utvrđuje zadovoljavaju li kriterije iz Maastrichta – udio proračunskog deficita opće države u BDP-u manji od 3 posto i konsolidirani dug opće države na razini do 60 posto BDP-a.

Usporedbe radi, manjak opće države za 2013. godinu iznosio je 17,6 milijardi kuna ili 5,4 posto BDP-a, dok je dug opće države na kraju 2013. bio 266,1 milijardu kuna, odnosno 80,6 posto BDP-a. Jedan od glavnih razloga ovog povećanja je promjena metodologije kojom se koriste službene statistike država članica EU, odnosno primjena nove, tzv. ESA2010 metodologije.Tako je, prema riječima ravnatelja DZS-a, najveći negativni utjecaj na kretanje proračunskog deficita u prošloj godini, u iznosu od gotovo 3,07 milijardi kuna, imao statistički tretman transfera socijalnih doprinosa iz drugoga u prvi mirovinski stup, kojeg statistika nije mogla ‘priznati’ kao prihod državnog proračuna.

Značajan negativan utjecaj na deficit imalo je i preuzimanje 955 milijuna kuna duga HŽ Carga, dok je uključivanje dviju financijskih institucija, HBOR-a i DAB-a, imalo pozitivnog utjecaja na deficit.

Razlike u podacima MFIN-a i DZS-a

Profesor ekonomije na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Luka Brkić ocijenio je u ponedjeljak da trenutna ekonomska politika u Hrvatskoj ne može smanjiti proračunski manjak i javni dug i da je treba mijenjati.

Zamoljen za komentar današnje objave najnovijih službenih podataka o proračunskom manjku i javnom dugu, Brkić podvlači da nova metodologija po kojoj se računaju te veličine samo zornije nego do sada pokazuje stanje javnih financija.

»I prije se znalo, a sada je posve jasno, da smo imali veće deficite od službenih«, kaže Brkić, napominjući da nova metodologija omogućuje točniju usporedbu s drugim zemljama.

Bitnim drži to što se deficiti ne smanjuju, a prema njegovim riječima, trenutna ekonomska politika i izostanak reformi smanjenju niti ne pridonose. Napominje pri tome da je u strukturi proračunskih rashoda vidljivo smanjenje rashoda za investicije, što drži paradoksalnim.

Analitičari očekuju daljnji rast javnog duga

Rast proračunskog deficita i javnog duga Hrvatske u prošloj godini nije iznenadio analitičare, koji kažu kako najnoviji podaci pokazuju da izostaje fiskalna konsolidacija, pa se deficit i dalje kreće iznad 5 posto BDP-a, dok javni dug snažno raste.

»Posljednji podaci potvrđuju naša očekivanja o znatno većem deficitu u odnosu na postavljene ciljane iznose u okviru EDP-a (4,6 posto BDP-a), ali i revidirane deficite u okviru postupka pri makroekonomskim ravnotežama (5 posto BDP-a)«, navode analitičari Raiffeisenbanke u osvrtu na izvješće DZS-a.

I Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci, kaže kako je razina deficita bila očekivana.

»I dalje se pokazuje da se ništa ne događa po pitanju fiskalne konsolidacije, jer se, uz minorne pomake, deficit zadržava na vrlo sličnim razinama posljednjih godina«, kaže Alen Kovač.

Prema podacima DZS-a, najveći uteg na proračunski deficit imao je tretman transfera socijalnih doprinosa iz drugoga u prvi mirovinski stup, jer se po statističkim pravilima, ta transakcija ne priznaje kao prihod u trenutku primitka, pa je deficit uvećan za 3,07 milijardi kuna, navodi se u izvješću DZS-a.

Također, bitan utjecaj na povećanje deficita imalo je preuzimanje duga HŽ Carga, u iznosu od 955 milijuna kuna, što se, također, provelo po novoj ESA2010 metodologiji.

Analitičare RBA zabrinjava i kretanje primarnog deficita opće države, koji je lani iznosio 7,36 milijardi kuna ili 2,2 posto BDP-a, dok je u 2013. bio 6,17 milijardi ili 1,9 posto BDP-a.

»Razlika proračunskih prihoda i rashoda iz koje su isključeni rashodi za plaćanje kamata (11,5 milijardi kuna) bilježi negativan trend povećanja. Drugim riječima, tekuća državna potrošnja se ne može financirati iz tekućih proračunskih prihoda, što utječe na neodrživu dinamiku rasta javnog duga«, ističu anlitičari RBA.

I dok se proračunski deficit iznad 5 posto BDP-a očekivao, rast javnog duga na 85 posto BDP-a mnoge je iznenadio. Ipak, to je prvenstveno rezultat uključivanja HBOR-a i DAB-a u izvješće, koji po prijašnjoj metodologiji nisu bili obuhvaćeni.

»Riječ je o metodološkoj uskladi i mislim da su time najveće stavke koje su bile izvan obuhvata sada obuhvaćene«, konstatira Kovač.

Ističe kako podaci ukazuju na ubrzanu dinamiku rasta javnog duga, što je prvenstveno posljedica nedostatka fiskalne konsolidacije, ali i stagnacije gospodarstva, a to predstavlja dodatni uteg na dug opće države, odnosno razinu zaduženosti.

Ove godine Kovač ne očekuje veće napore Vlade po pitanju smanjivanja proračunskog deficita.

»Očekujemo da će deficit biti oko 5 posto BDP-a. Vidjeli smo neke mjere Vlade prije svega na prihodnoj strani proračuna, a u izbornoj godini ne očekujemo veće pomake na rashodnoj strani«, navodi Kovač, koji u ovoj godini očekuje nastavak rast javnog duga, ali sporiji nego lani.Analitičari RBA očekuju, pak, da će javni dug na kraju ove godine dosegnuti i 90 posto BDP-a.

»Pod pritiskom Europske komisije tijekom 2015. deficit proračuna opće države u odnosu na BDP trebao bi zabilježiti pad, zadržavajući se ipak oko razmjerno visoke razine iznad 5 posto. Posljedično očekujemo i rast javnog duga na 90 posto BDP-a«, zaključuju analitičari RBA. 

To znači da se prema obračunskom načelu prihodi i rashodi bilježe u onom trenutku kada su i ostvareni, a prema gotovinskom u trenutku kada su sredstva primljena ili isplaćena. Također, razlika je i u obuhvatu sektora opće države – prema obuhvatu Ministarstva financija to su državni proračun i korisnici državnog proračuna, izvanproračunski korisnici i djelomično izvanproračunski fondovi. Prema metodologiji koju mora poštivati DZS, na to se dodaju i sva ona poduzeća i javne institucije u kojima je tzv. utjecaj države dominantan.

Tako su već prije u obračun uključeni npr. Hrvatske vode, Hrvatske ceste, Fond za zaštitu okoliša, Fond za privatizaciju i njegovi slijednici, itd. te javna poduzeća, poput HRT-a, HAC-a i ARZ-a te HŽ Infrastrukture, a sada su dodane i tri javne institucije – HBOR, DAB i HROTE.

Iako je uključivanje HBOR-a i DAB-a, pojasnio je Krištof, zapravo pozitivno utjecalo na deficit, ostali izvanproračunski korisnici i javna poduzeća su negativno utjecali pa je ukupni utjecaj tog cjelokupnog sektora negativan i iznosi 532 milijuna kuna.

No, uključivanje HBOR-a negativno je utjecalo na porast duga države, i to u visini od 4,4 posto BDP-a, dakle na HBOR se odnosi glavnina uvećanja iznosa duga u 2014. prema 2013. godine.Negativni utjecaj jamstva MZLZ-u

Negativni je utjecaj, od 0,1 posto BDP-a ili 359 milijuna kuna, imalo i ‘sporno’ jamstvo Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb.

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić ‘optužio’ je prošlog tjedna Zavod za statistiku za »šlampavost«, jer je jamstvo iz ugovora o koncesiji zagrebačke zračne luke uračunato u deficit.

Hajdaš Dončić je tada kazao da, kao i u svakoj državi EU, Ministarstvo financija izdaje jamstvo, kao i da se ovdje radi o ‘direktnom sporazumu’, koji potpisuju davatelj koncesije, banke i koncesionar i da to do sada nije ulazilo u državno jamstvo.

Krištof, pak, pojašnjava da nova statistička pravila zahtjevaju da se vrlo detaljno istraže uvjeti eventualnog raskida ugovora o koncesiji ili javno-privatnom partnerstvu i mogući rizik da se aktivira državno jamstvo.

»Radi se zapravo o mogućem prijevremenom raskidu ugovoru krivnjom privatnog partnera, kada država raskine ugovor zbog nekog kršenja obaveze privatnog partnera, više od 50 posto duga mora preuzeti država i zato je ova transakcija bila obavezna biti ovako klasificirana«, istaknuo je Krištof.

U Hrvatskoj je trenutno aktivno 13 javno-privatnih partnerstva, a osim MZLZ-a, u obuhvat opće države, iz istih razloga, ušao je još samo projekt sportsko poslovnog kompleksa Lora.

HGK: razina deficita i duga dokaz izostanka rezultata u fiskalnoj konsolidaciji

Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) su istaknuli da najnoviji podaci o razini proračunskog manjka i duga opće države u 2014. godini jasno pokazuju da su pri dosadašnjoj politici provedbe parcijalnih i nedostatno koordiniranih ušteda izostali rezultati u fiskalnoj konsolidaciji i u gospodarskom rastu.

Proračunski deficit u 2014. godini iznosio je 5,7 posto BDP-a, dok je dug opće države dosegao 85 posto BDP-a.

Iako je rast tih dvaju pokazatelja dijelom rezultat metodoloških usklađivanja, iz HGK ističu da je ipak u odnosu na prethodnu godinu, pri primjeni iste metodologije, zabilježen znatan porast – deficit je povećan za 1,2 milijarde kuna na 18,8 milijardi kuna, a dug za 13,4 milijarde kuna na 279,6 milijardi kuna.

»S obzirom na to, kao i na činjenicu da je europske zemlje prošle godine uglavnom obilježavao pad udjela deficita u BDP-u, može se zaključiti da Hrvatska nije bila uspješna u provedbi fiskalne konsolidacije.Pritom zabrinjava činjenica da se Hrvatska i po razini deficita i po razini duga opće države nalazi izvan okvira dozvoljenog Maastrichtskim kriterijima (3 i 60 posto BDP-a) te da se time udaljava, umjesto da se približava, mogućnosti uvođenja eura i ulaska u eurozonu. Odnosno, prema oba pokazatelja ulazimo u krug zemalja s utvrđenim prekomjernim proračunskim manjkom, što uključuje monitoring Europske komisije nad mjerama za njegovo uklanjanje«, ocjenjuju iz HGK.

Dodaju kako je povećanju deficita proračuna opće države prošle godine za 0,3 posto u BDP-u pridonio i pad gospodarske aktivnosti.

»Očito je da fiskalna politika do sada nije uspjela pronaći prave odgovore na djelovanje gospodarske krize, odnosno nije uspjela dostatnim smanjenjem državne potrošnje otvoriti prostor za poticanje gospodarskog rasta, nego je puteve uravnoteženja proračuna pretežitim dijelom tražila u sprječavanju pada proračunskih prihoda, prebacujući velik dio tereta fiskalne konsolidacije na poslovne subjekte, stanovništvo i lokalnu državu«, navode iz HGK.

Dodaju i da su izostale značajnije strukturne reforme koje bi omogućile održivo smanjenje proračunske potrošnje, kao i sinergijsko djelovanje fiskalne, monetarne, razvojne i strukturnih politika na unaprijed definiranim strateškim odrednicama pa je, stoga, izostala i promišljena proračunska politika temeljena na mjerama koje potiču gospodarski rast.

»U takvim se okolnostima Hrvatska pozicionirala kao zemlja s previsokim udjelom proračunske potrošnje u BDP-u (od 48 posto) u odnosu na zemlje sličnih karakteristika«, kažu iz HGK te podsjećaju da je, prema podacima MMF-a, udio proračunskih rashoda opće države u BDP-u u zemljama srednje razine dohotka, među kojima je i Hrvatska, 2014. iznosio u prosjeku 31,7 posto, dakle znatno niže nego u Hrvatskoj.

Iz HGK naglašavaju i kako posebno zabrinjava izrazito brz rast duga opće države, koji je kumulirani izraz ostvarivanih proračunskih deficita. U 2014. je godini, u odnosu na prethodnu godinu, javni dug povećan za 13,4 milijardi kuna, »prijeteći da uskoro dosegne alarmantnih 90 posto BDP-a«.

»Podaci DZS-a o razinama proračunskog manjka i duga opće države jasno pokazuju da su pri dosadašnjoj politici provedbe parcijalnih i nedostatno koordiniranih ušteda izostali rezultati, kako u fiskalnoj konsolidaciji, tako i u gospodarskom rastu. Zato Hrvatska mora, ovaj put, čini se, i uz snažniji monitoring Europske komisije, pokrenuti neophodne strukturne reforme koje bi mogle omogućiti održivo troškovno rasterećenje poslovnih subjekata, povećati njihovu konkurentnost i time otvoriti put stabilnom gospodarskom rastu«, zaključuju iz HGK. 