Paljenjem tisuću svijeća ispred Hrvatske narodne banke u subotu popodne završen je skup Udruge Franak, kojim su prosvjednici tražili, kako je istaknuo organizator skupa Damir Šlogar, pravo na pravedan kredit.

Prema Šlogaru, skup se s početnih 200-njak sudionika, koliko ih je prema procjenama bilo na početku na Trgu Francuske Republike, povećao na gotovo tisuću ljudi. Neslužbene policijske procjene, pak, spominju kako je prosvjednom skupu nazočilo oko 450 ljudi.

Naime, u međuvremenu, dok su se kretali u koloni s Trga Francuske Republike ka HNB-u, prosvjednicima su se pridužili i oni koji su netom doputovali iz ostalih područja Hrvatske. Skup je tako, koliko se moglo vidjeti po transparentima, okupio dužnike iz Splita, Šibenika, Pule, Biograda na moru, Karlovca, iz Hrvatskog Zagorja te drugih dijelova zemlje. Prosvjednici su, uz ostalo, pisanom porukom poručili HNB-u – “Gdje ste bili?”.

“Zadovoljan sam jer je sve prošlo dostojanstveno i okupilo se puno ljudi, baš prema našim očekivanjima”, izjavio je Damir Šlogar.

Od brojnih priča vezanih uz dužničko ropstvo, koje im je priuštio kredit u švicarskim francima, novinarima se obratio i bračni par Mandić iz Velikog Trgovišća, koji su 2011. izgubili kćer koja je tada imala 29 godina. “Našoj Ivani otkazalo je srce nakon što je taj dan pregovarala o uvjetima u banci”, rekla je Božica Mandić, cijelo vrijeme prosvjeda noseći sliku pokojne kćeri.

Drago Mandić kazao je kako su početne rate kredita podignutog u švicarskom franku ispočetka iznosile 1.300 kuna, da bi nakon šest godina dosegnule 3.000 kuna. “Nastojimo preživjeti od 1.100 kuna moje mirovine. Banka je svojim lihvarenjem ubila našu kćer”, rekao je.

Dvjestotinjak članova i simpatizera Udruge Franak krenulo je u 11.15 sati sa zagrebačkog Trga Francuske republike, u mirni prosvjed kojim, pored nastavka pregovora, nastoje provesti ispunjenje svojih pet zahtjeva za rješavanje problema kredita sa valutnom klauzulom vezanom uz švicarski franak.

“Ovim okupljanjem dajemo podršku našim pregovaračima za buduće pregovore, ali i našim kolegama supatnicima po istom pitanju u državama u okruženju, Srbiji, Sloveniji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. O daljnjim koracima odlučit će skupština Udruge Franak, a ako pregovori ne budu završeni na nama zadovoljavajući način ići ćemo na masovnija okupljanja” rekao je Damir Šlogar, dodavši međutim da će i eventalna daljnja okupljanja biti organizirana u skladu sa zakonom.

Udruzi Franak podršku su došli pružiti i članovi Udruge Živi zid, koje je predvodio Ivan Vilibor Sinčić. Prosvjednici su nosili transparente “Stop dužničkom ropstvu” i “Sve kredite u kunske”.

U Udruzi Franak napominju kako su pregovori trenutno odgođeni jer, kako tvrde, banke nisu odradile svoj dio posla, odnosno nisu izradile konkretne i detaljne prijedloge za konverziju kredita. Istodobno, stoji u njihovu priopćenju, svakoga dana netko od njihovih članova ili simpatizera biva ovršen ili ostaje bez svoga doma.

Podsjetimo, nakon što je središnja švicarska banka u siječnju odustala od daljnjeg branjenja minimalnog tečaja od 1,2 franaka za euro, Vlada je predložila a Sabor po hitnom postupku prihvatio zakonsko rješenje prema kojem se na godinu dana tečaj franka fiksira na 6,39 kuna. U tih godinu dana pokušat će se pronaći dugoročno rješenje za problem kredita vezanih uz franak.

Udruga Franak za građane s kreditima u švicarskim francima traži sustavno, dugoročno rješenje koje bi uključivalo konverziju kredita u kune po tečaju koji je vrijedio na dan potpisivanja ugovora o kreditu te da kamata bude onakva kakva je bila na početku kredita. Traži i povrat svih preplaćenih sredstava, zabranu ovrha i deložacija za sve imatelje kredita u francima do odluke Vrhovnog suda te određivanje metodologije fiksnog određivanja marži prema Zakonu o potrošačkom kreditiranju tako da se može odrediti fiksna marža koja je vrijedila na početku otplatnog razdoblja.

Nakon tri runde pregovora banaka i dužnika u Ministarstvu financija, kao najrealnija opcija za dugoročno rješenje problema predloženo je pretvaranje kredita u švicarcima u kredite s valutom klauzulom u euru.

Udruga Franak je načelno prihvatila mogućnost konverzije kredita u eure, no traži da trošak konverzije snose banke i HNB, a nikako porezni obveznici.

Iz Vladinih kruga u međuvremenu je plasiran u medije model konverzije kredita iz švicarskog franka u eure, prema kojem bi se otpisalo oko 22 posto glavnice u kunama, a taj bi trošak na sebe preuzeli država (oko 13 posto) i banke (oko 9 posto). Tako bi oko 2,9 milijardi kuna troška preuzeli porezni obveznici, odnosno država koja bi svoj dio troška preuzela na način da u deset godina bankama otpisuje porez na dobit, a banke bi preuzele oko 2 milijarde kuna troška. Preostali dio kredita pretvorio bi se u kredit u eurima uz rast kamatne stope.

Hrvatska udruga banka, pak, ističe da rješenje tog problema može biti samo na dobrovoljnoj bazi, uz socijalnu diferenciranost i podjelu troška među bankama, državom i dužnicima. Poslovne banke pritom predlažu dva modela za rješenje problema dužnika sa stambenim kreditima vezanim uz franak i to ili da država za socijalno ugrožene građane otkupi stanove po sadašnjoj tržišnoj vrijednosti i ponudi ih dužnicima u najam, ili da dužnici vrate stanove bankama i tako se riješe dugova.

Ministar financija Boris Lalovac u petak je ocijenio zabrinjavajućim prijedlog banaka da država otkupi stanove dužnika u švicarskim francima te istaknuo da je taj model neprihvatljiv za državu i da banke moraju to riješiti, ponuditi građanima socijalne modele, a da će ih država podržati kroz određene stimulacije odnosno olakšice. Lalovac je najavio novi nastavak pregovora o problemu tih kredita.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni iznos kredita vezanih uz švicarski franak krajem rujna prošle godine bio je 23,7 milijardi kuna, a više od 92 posto se odnosi na kredite stanovništvu, prvenstveno stambene.

Po procjenama Udruge Franak, u Hrvatskoj ima oko 60.000 kredita u ‘švicarcima’, pa bi, smatraju, jačanje franka moglo utjecati na živote otprilike 200 do 300 tisuća građana Hrvatske.